Dodatak D — Koji test kada
Odabir postupka počinje istraživačkim pitanjem, jedinicom koju svaki redak predstavlja i veličinom koju želimo procijeniti. Tek zatim gledamo vrstu ishoda, raspored skupina ili prediktora, pretpostavke postupka i doseg tvrdnje. Ovaj dodatak pomaže odabrati početni postupak, ali odluku treba obrazložiti.
Stablo ne može popraviti loše mjerenje, izostavljenu populaciju ili pogrešno spojene retke. Ne može ni stvoriti neovisna opažanja. Ako pitanje i dizajn nisu jasno zapisani, ispravan je korak zaustaviti izbor postupka i vratiti se mjerenju i nacrtu.
Redoslijed odluka
Promjenu postupka lakše razumijemo kada zadržimo temu i promijenimo samo jedno obilježje pitanja ili nacrta. U sljedećim usporedbama naziv metode slijedi iz razloga za promjenu.
| Što se promijenilo | Posljedica za analizu |
|---|---|
| Umjesto različitih osoba iste osobe mjerimo dvaput | Najprije računamo promjenu unutar osobe. Upareni postupak čuva vezu mjerenja, dok je analiza kao dviju neovisnih skupina gubi. |
| Umjesto izvora koji bira određena dobna skupina pitamo tko čini publiku jednog izvora | U tablici dobi po retcima i izvora po stupcima prelazimo s nazivnika retka na nazivnik stupca. Podaci ostaju isti, a postotak odgovara drugom pitanju. |
| Umjesto povezanosti dviju kategorija provjeravamo jednu raspodjelu prema zadanim udjelima | Test prilagodbe računa očekivanja iz vanjske reference. Test nezavisnosti računa ih iz rubnih zbrojeva dviju varijabli. |
| Umjesto opisa poznatih opažanja želimo predvidjeti novi slučaj | Pogrešku provjeravamo na podacima koji nisu sudjelovali u prilagodbi ni odabiru modela. Dobro pristajanje poznatim podacima nije ta provjera. |
U stablu i brzom pregledu slijedimo istih šest odluka istim redom. Vrsta ishoda jest važna, ali sama nikada ne određuje postupak.
| Korak | Odluka koju treba zapisati | Provjera prije nastavka |
|---|---|---|
| Pitanje | opis, povezanost, razlika, predviđanje ili učinak | ista analiza ne služi svim tim tvrdnjama |
| Ishod | brojčana vrijednost, kategorija ili udio | oznaka i jedinica mjere imaju sadržajno značenje |
| Dizajn i ovisnost | neovisne jedinice, dva uparena mjerenja ili složenija veza | redak nije automatski jedinica neovisnosti |
| Procjenjivana veličina | sredina, razlika, udio, povezanost, koeficijent ili pogreška predviđanja | veličina se ne mijenja nakon pogleda na rezultat |
| Pretpostavke | uvjeti uzorkovanja, neovisnosti, raspodjele i nesigurnosti | zamjenski postupak ne popravlja pogrešan dizajn |
| Tvrdnja | opisna, populacijska, prediktivna ili uzročna | zaključak ne prelazi ono što nacrt dopušta |
Stablo odluke i oporavka
Stablo prikazuje dvije vrste završetka. Tanka crta vodi do postupka koji se poučava u knjizi, dok debela crta zaustavljanja znači da treba sačuvati pitanje i strukturu podataka, ali metodu potražiti izvan ove knjige. Posebna uparena ruta vrijedi samo kada svaka jedinica nosi točno dva pravilno spojena brojčana mjerenja.
Rute na donjoj polovini stabla nisu ravnopravne kratice do p-vrijednosti. Opis raspodjele može biti potpun odgovor bez testa. Usporedba skupina traži procjenu razlike i interval prije oznake postupka. Kategorička tablica prvo traži nazivnike i očekivane frekvencije. Svaka inferencijska ruta na kraju se vraća na logiku testiranja i sadržajnu veličinu.
Pravilo ovisnosti
Jedinicu neovisnosti treba moći imenovati jednom rečenicom. Kada svaka osoba, škola, organizacija, mjesto ili druga jedinica pridonosi jednim retkom koji nije povezan s ostalima, možemo nastaviti prema rutama za neovisne jedinice. Kada ista jedinica nosi točno dva pravilno spojena brojčana mjerenja, knjiga podupire usporedbu razlika unutar parova u poglavlju o dvjema grupama.
Svaki širi oblik ovisnosti zaustavlja običnu inferenciju neovisnih redaka. To vrijedi kada ista osoba ima više od dva mjerenja, kada se opažanja prate kroz više vremena, kada ljudi dijele kućanstvo, razred, školu, organizaciju ili mjesto, kada redoslijed kroz vrijeme povezuje susjedna opažanja te kada su jedinice povezane mrežnim vezama. Welchov postupak, ANOVA, rangiranje i obična regresija ne uklanjaju tu ovisnost.
Isto pravilo vrijedi za složeni anketni nacrt. Poglavlje o nacrtu uzorka uči prepoznati težine, slojeve, skupine, učinak nacrta i efektivnu veličinu uzorka, ali ne izvodi varijancu složenoga nacrta. Za populacijsku nesigurnost u takvim podacima treba postupak koji poznaje cijeli nacrt, a takav se postupak u ovoj knjizi ne poučava.
Podržane početne rute
Brzi pregled imenuje početni postupak, rezultat koji treba izvući i granicu koju izvještaj mora sačuvati. Svi redci pretpostavljaju valjano mjerenje i ispravno određenu jedinicu.
| Pitanje i dizajn | Početni postupak u knjizi | Što izvijestiti | Granica |
|---|---|---|---|
| Opis jedne brojčane varijable | raspodjela, središte i raspršenost uz prikaz prema tvrdnji | jedinica, nazivnik, oblik i obranjivi sažeci | opis uzorka nije automatski opis populacije |
| Povezanost dviju brojčanih varijabli na neovisnim jedinicama | raspršeni dijagram i korelacija, zatim regresija kada pitanje traži uvjetni prosjek | smjer, veličina, interval, populacija i neobična opažanja | povezanost nije uzrok |
| Razlika brojčanoga ishoda između dviju neovisnih skupina | Welchov t-test | razlika sredina s intervalom, referentna skupina i standardizirana razlika | pripadnost skupini sama ne daje uzročno značenje |
| Promjena brojčanoga ishoda na istim jedinicama izmjerenima točno dvaput | upareni t-test | sredina i interval razlika unutar parova | parovi moraju dolaziti iz dizajna, a ne iz naknadnog slaganja |
| Razlika brojčanoga ishoda između više neovisnih skupina | ANOVA kao linearni model uz unaprijed planirane ili zaštićene usporedbe | ukupna procjena razlika, veličina učinka i intervali imenovanih usporedbi | ukupni test ne govori koja se skupina razlikuje |
| Povezanost dviju kategoričkih varijabli na neovisnim jedinicama | kontingencijska tablica i hi-kvadrat, a u maloj tablici s tankom aproksimacijom Fisherov egzaktni test | uvjetni nazivnici, očekivane frekvencije, odstupanja i Cramérovo V | nema jednoga mehaničkog praga koji zamjenjuje pregled tablice |
| Procjena sredine ili udjela populacije iz uzorka | nacrt uzorka i interval procjene | procjena, interval, ciljna populacija, odabir i odaziv | interval slučajnog uzorkovanja ne pokriva sve pristranosti |
| Brojčani ishod s više prediktora na neovisnim jedinicama | linearna regresija | koeficijenti s intervalima, referentne vrijednosti, pristajanje i dijagnostika | prilagodba nije uzročna identifikacija |
| Čitanje objavljenoga rezultata za binarni ishod | ishod, referentna skupina, omjer izgleda i interval, bez prilagodbe modela | što je uspoređeno, mjera, interval, prilagodbe i populacija | knjiga ne prilagođava ni dijagnosticira logistički model |
Kad knjiga nema postupak
Kada u knjizi nema prikladnog postupka, tražimo metodu koja odgovara jedinici analize i tvrdnji koju želimo ispitati. Prije izlaska iz knjige treba zapisati istraživačko pitanje, ishod, jedinicu, način povezivanja redaka, vrijeme mjerenja, ciljnu populaciju i procjenjivanu veličinu. S tim zapisom čitatelj se obraća nastavniku, statističkom metodologu ili provjerenom izvoru za upravo taj nacrt prije nego što odabere softver ili postupak.
| Znak da treba stati | Što knjiga ipak pomaže pročitati | Ruta izvan knjige |
|---|---|---|
| Više mjerenja iste jedinice, longitudinalno praćenje ili drugi ponovljeni redci | jedinicu i vezu među redcima | tražiti postupak koji čuva sva ponavljanja i njihovu vremensku strukturu |
| Učenici u razredima, članovi kućanstava, ustanove u mjestima ili druga grupirana i ugniježđena opažanja | razinu na kojoj nastaje varijacija | tražiti postupak koji u nesigurnosti čuva grupiranje i sve razine nacrta |
| Vremenski niz ili opažanja čiji redoslijed povezuje susjedne vrijednosti | ishod, razmak mjerenja i cilj predviđanja ili opisa | tražiti postupak koji izričito čuva vremensku ovisnost |
| Osobe, organizacije ili sadržaji povezani mrežnim vezama | čvor, vezu i granicu promatrane mreže | tražiti postupak koji mrežne veze ne tretira kao neovisne retke |
| Anketna procjena s težinama, slojevima ili skupinama za koju treba standardna pogreška | učinak nacrta i efektivnu veličinu uzorka | tražiti postupak i dokumentaciju koji koriste puni anketni nacrt |
| Procjenjivanje modela za binarni ishod | čitanje omjera izgleda i intervala | za prilagodbu i dijagnostiku modela tražiti metodu izvan opsega knjige |
| Procjena uzročnoga učinka iz opažajnih podataka | dizajn i doseg zaključka te granica prilagodbe | tražiti nacrt i identifikacijsku strategiju prije izbora procjenitelja |
| Računska sinteza rezultata više studija | čitanje replikacijskih procjena i forest plota | za meta-analitičku procjenu i njezine pretpostavke tražiti metodu izvan opsega knjige |
Provjera nakon izbora
Nakon odabira postupka slijedi provjera njegove primjerenosti podacima. Treba pregledati jedinice, nedostajuće vrijednosti, raspodjele, reziduale, očekivane frekvencije, skupne varijance i način uzorkovanja ondje gdje su primjenjivi. Procjena, interval i sadržajna veličina dolaze prije odluke o testu, a svaka osjetljivost mora odgovoriti na imenovanu sumnju, ne samo ponuditi drukčiju p-vrijednost.
Posljednja provjera vraća nas pitanju. Opisna ruta dopušta opis podataka koje imamo. Populacijska ruta traži nacrt uzorka i nesigurnost koja mu odgovara. Prediktivna ruta traži podatke odvojene od procjene i istu vremensku granicu u učenju i primjeni. Uzročna rečenica traži dizajn i pretpostavke koje sam naziv testa ne može dati. Ako nijedna ruta u ovom dodatku ne čuva tu razliku, metoda se ne bira iz knjige.