Predgovor

Možda ste otvorili ovu knjigu zbog kolegija koji trebate položiti. Možda vas zanima kako istraživanja dolaze do zaključaka o ljudima ili ste uz neku uvjerljivu brojku pomislili da biste voljeli znati kako je nastala. Svaki je od tih razloga dobar početak. Za pitanja o društvu već imate iskustvo, intuiciju i vlastita uvjerenja. Statistika nam daje priliku da ih susretnemo s podacima i vidimo što ćemo pritom otkriti. Ponekad ćemo dobiti potvrdu onoga što smo očekivali. Ponekad će nas rezultat iznenaditi i potaknuti da pitanje postavimo drukčije.

Kao autori u ovu knjigu unosimo interese koji nas povezuju u istraživanju i nastavi. Oboje dolazimo iz ekonomije, a naši nas putevi vode prema socijalnoj i javnoj politici, financijskim tržištima, digitalnim medijima i strojnom učenju. U tim nas područjima zaokuplja kako iz podataka saznati nešto vrijedno o ljudima i društvu. Posebno nas privlači trenutak kada poznatu pojavu zahvaljujući dobro postavljenom pitanju ugledamo drukčije. Tu znatiželju želimo podijeliti s vama. Knjigu smo zato zamislili kao prostor u kojem možete pratiti nastanak zaključka, isprobati vlastitu pretpostavku i razumjeti zašto se odgovor promijenio.

Takav nam se način učenja čini osobito važnim u vremenu u kojem su podaci i alati za njihovu analizu sve dostupniji, a sve više zaključaka susrećemo i kroz odgovore umjetne inteligencije. Na ovim ćemo stranicama zajedno čitati istraživanja i istraživati podatke. U interaktivnim prikazima moći ćete mijenjati uvjete i uspoređivati rezultate sa svojim očekivanjima. Formule ćemo uvoditi uz ideje koje smo već upoznali, a primjeri će nas postupno voditi do vašega prvog istraživanja. Za početak je dovoljno srednjoškolsko znanje matematike i spremnost da nešto isprobate, zastanete i pokušate ponovno. Voljeli bismo da kroz taj rad osjetite zadovoljstvo samostalnog otkrivanja i steknete sigurnost da postavite pitanje, provjerite ponuđeni odgovor i obrazložite vlastiti zaključak.

Knjiga počinje pitanjem kako nastaje znanje o društvu. Prije nego što nešto izračunamo, trebamo razumjeti što smo mjerili, koga smo obuhvatili i kakvu usporedbu želimo napraviti. Zato najprije upoznajemo nastanak podataka i načine na koje ih možemo pogrešno protumačiti. Zatim učimo sažeti ono što smo prikupili, prikazati podatke i prepoznati povezanosti. Na toj osnovi prelazimo na jedno od središnjih pitanja statistike, kako iz onoga što znamo o dijelu ljudi zaključivati o široj populaciji. Postupno dolazimo do procjena, usporedbi skupina i modela kojima pokušavamo objasniti ili predvidjeti pojave. Završno poglavlje povezuje taj put u istraživanje koje vodi od vlastitog pitanja do obrazloženog zaključka.

Taj ćemo put prolaziti kroz teme koje povezuju društvene znanosti. Medijske navike otvaraju pitanja komunikologije, izbori i parlamentarne rasprave pitanja politologije, a obrazovanje i nejednakost približavaju nas sociologiji i socijalnoj politici. Ekonomski pokazatelji i psihologijska istraživanja donose druge načine mjerenja i provjere pretpostavki. Susret s različitim područjima pomoći će nam prepoznati zajedničke postupke, ali i razumjeti koliko njihovo značenje ovisi o pitanju koje istražujemo. Ista povezanost može biti zanimljiva ekonomistu i psihologu, dok će svatko trebati drukčije znanje da objasni kako je nastala.

Nekim ćemo se podacima vraćati kroz više poglavlja. Upoznat ćemo medijske navike stanovnika zamišljenoga grada i zasebnu anketu o društvenim mrežama. Oba smo skupa stvorili računalnom simulacijom, pa znamo kako su nastali i možemo provjeravati što pojedini postupak uspijeva otkriti. Njihovi se rezultati odnose na zamišljene osobe. Uz njih ćemo istraživati stvarne podatke o prijavama na studij, izborima, medijskim objavama i drugim društvenim pojavama. Svaki ćemo skup najprije upoznati kroz njegovo podrijetlo i značenje pojedinog zapisa. Pri ponovnom susretu moći ćemo se usredotočiti na novo pitanje, oslanjajući se na ono što o tim podacima već razumijemo.

Prvi susret s podacima

Dvije simulacije, mnogo pitanja

Zamišljeni grad50.000 simuliranih osoba

Odakle dolaze njihove vijesti?

Glavni izvor vijesti u simuliranoj populaciji Portali 30,2 %, Društvene mreže 26,8 %, Televizija 21,7 %, Radio 11,7 %, Tisak 9,7 %. Svaka pozadinska traka predstavlja 100 % populacije.Portali30,2 %Društvene mreže26,8 %Televizija21,7 %Radio11,7 %Tisak9,7 %

Udjeli prema glavnom izvoru vijesti.

Upoznajte grad
Zasebna anketa300 simuliranih osoba

Koliko vremena provode na mrežama?

Dnevno vrijeme na društvenim mrežama u simuliranoj anketi Broj osoba po rasponu. 0 do manje od 30 minuta, 116 osoba. 30 do manje od 60 minuta, 91 osoba. 60 do manje od 90 minuta, 57 osoba. 90 do manje od 120 minuta, 17 osoba. 120 do manje od 150 minuta, 10 osoba. 150 do manje od 180 minuta, 6 osoba. 180 do manje od 210 minuta, 2 osoba. 210 do manje od 240 minuta, 0 osoba. 240 do manje od 270 minuta, 1 osoba.Broj osoba04080120 0 do manje od 30 minuta, 116 osoba 30 do manje od 60 minuta, 91 osoba 60 do manje od 90 minuta, 57 osoba 90 do manje od 120 minuta, 17 osoba 120 do manje od 150 minuta, 10 osoba 150 do manje od 180 minuta, 6 osoba 180 do manje od 210 minuta, 2 osoba 210 do manje od 240 minuta, 0 osoba 240 do manje od 270 minuta, 1 osoba 060120180240Minute dnevno

Svaki stupac obuhvaća raspon od 30 minuta.

Upoznajte anketu

Izračun iz skupova populacija_medija i anketa_mreze. Skupovi su generirani zasebno i opisuju zamišljene osobe.

Primjeri se kroz knjigu razvijaju zajedno s našim znanjem. U početku ćemo možda samo opisati razliku između dviju skupina. Poslije ćemo razmotriti koliko je ta razlika nesigurna, jesmo li skupine pravedno usporedili i što bi još moglo objasniti rezultat. Tako ćemo postupno produbljivati i priče koje podaci otvaraju. Pritom ćemo se uvijek vraćati pitanju što rezultat znači ljudima o kojima govorimo. Veličinu promjene i nesigurnost procjene razmatrat ćemo uz sam račun, a poglavlje o ponovljivosti istraživanja pokazat će kako znanstvene zaključke ponovno provjeravamo i popravljamo.

Mrežno izdanje omogućuje da u tom otkrivanju sudjelujete. U interaktivnim prikazima možete promijeniti veličinu uzorka, pomaknuti podatak ili drukčije prikazati iste vrijednosti i promatrati posljedice. Vrijedi najprije zastati i predvidjeti što bi se moglo dogoditi. Usporedba očekivanja s rezultatom često otkriva upravo ono što još trebamo razumjeti. Razrađeni primjeri pokazuju kako povezati pitanje, postupak i tumačenje, a zadaci i odvojene provjere rješenja pomažu da iskušate vlastito razumijevanje. Pojmovnik, katalog podataka i numerički podsjetnik dostupni su kad zatrebate objašnjenje ili se poželite vratiti nekom ranijem koraku. Za samostalno ponavljanje analiza tu su i R praktikum te opisani postupci u jamoviju.

Vaš potez

  1. PredviditeŠto očekujete?
  2. IsprobajtePromijenite uvjete.
  3. ProtumačiteŠto vas je iznenadilo?
Zavirite u interaktivne prikaze

Kroz knjigu ćemo istraživati i mjesto umjetne inteligencije u takvu radu. Asistent može pomoći objasniti pojam, predložiti postupak i obaviti račun. Učit ćemo kako mu postaviti dovoljno jasno pitanje i kako njegov odgovor usporediti s podacima i izvorima. Poglavlje o algoritmima proširit će taj pogled na strojno učenje, predviđanje i njihove društvene posljedice. Programiranje nije preduvjet za čitanje, a naprednije teme, poput vremenskih nizova, psihometrije i višerazinskih modela, ostavljamo za daljnji studij. Ovdje gradimo temelje koji će vam pomoći razumjeti istraživanja iz vlastitog područja i prepoznati što još trebate naučiti za pitanja koja vas posebno zanimaju.

Poglavlja se nadovezuju pa ih pri prvom čitanju vrijedi pratiti redom, uz vrijeme za primjere i vlastite pokušaje. Možete se zadržati na prikazu koji vas iznenadio, vratiti se ranijem objašnjenju ili iskušati isti postupak na drugim podacima. S vremenom će vam poznatiji postajati i postupci i pitanja koja vrijedi postaviti prije nego što prihvatite neki zaključak. Nadamo se da ćete među pričama u ovoj knjizi pronaći i početak istraživanja koje biste sami željeli provesti.