11 Priprema istraživanja posredstvom kvantitativnih metoda

Proces istraživanja posredstvom kvantitativnih metoda sastoj se od logičkog slijeda postupaka koje treba provesti kako bi se došlo do pouzdanih i valjanih informacija. Ti se postupci obično se svrstavaju u nekoliko međusobno povezanih faza (Halmi, 1999:37) kao što su: 1. Definiranje predmeta istraživanja 2. Postavljanje ciljeva istraživanja i istraživačkih hipoteza 3. Izbor metoda istraživanja i izvora podataka / analitičke građe 4. Definiranje metode uzorkovanja i uzorkovanje 5. Obrada i analiza podataka 6. Pisanje istraživačkog izvještaja (znanstveni članka, monografija, istraživački izvještaj i tsl.) Provođenje istraživanja posredstvom kvantitativnih metoda podrazumijeva pažljivo planiranje svih navedenih faza istraživanja, a to se obavlja izradom nacrta istraživanja. Nacrt istraživanja je sistematski strukturiran plan istraživačkog procesa u kojemu je dokumentiran način na koji istraživač želi pristupiti planiranom istraživanju kao i procedure koje želi koristiti. Nacrtom istraživanja istraživač prije same realizacije istraživanja želi pružiti koncizne odgovore na sljedeća pitanja: • Što je predmet istraživanja? • Što su ciljevi istraživanja? • Koja je osnovna(e) hipoteza(e) od koje se kreće u istraživanje? • Kako je operacionaliziran teorijski koncept od kojeg se kreće u istraživanje? • Koja metoda istraživanja će se koristiti i na koji način? • Kako će se postupati s podacima u fazi njihove obrade? Struktura nacrta istraživanja nije strogo kodificirana, no obično se nacrt istraživanja strukturira posredstvom sljedećih poglavlja.

Uvod U uvodu se obično ukratko naznačuje predmet istraživanja, navodi se što je u fokusu interesa istraživanja, zbog čega je istraživanje znanstveno i društveno relevantno. Može se naznačiti i širi teorijski okvir iz kojeg se kreće u istraživanje te eventualno opisati kakve su očekivane znanstvene i društvene konzekvence istraživanja koje se namjerava provesti.
Predmet istraživanja U ovom poglavlju detaljno se opisuje predmet istraživanja. Specificiraju se njegova najvažnija obilježja, ona koja su predmet interesa te njegova znanstvena, stručna ili društvena relevantnost. Također, obično se navode ili konkretni teorijski ili neki drugi razlozi koji motiviraju provođenje istraživanja. Primjerice, neki od mogućih predmeta istraživanja u komunikacijskim znanostima mogu se definirati na sljedeći način: povjerenje u medije, razine medijske pismenosti u općoj populaciji, struktura medijskih publika ili doseg dnevnih novina.
Teorijski pregled / teorijski okvir U poglavlju teorijski pregled ili teorijski okvir upućuje se na postojeće teorije koje su relevantne za proučavanje izabranog predmeta istraživanja ili na onu teoriju od koje se kreće u istraživanje. Dakle, ovdje se ukazuje na glavna teorijska određenje predmeta istraživanja koja su već razvijena u okviru znanosti ili na određene teorijske propozicije unutar jedne ili više relevantnih teorija koje se žele empirijski testirati. Smisao ovog poglavlja može se pronaći i u predstavljanju važećih teorija iz područja istraživanja te njihove kritičke usporedbe (Tkalac Verčić, Sinčić Ćorić, Pološki Vokić, 2010).
Ciljevi istraživanja U ovom poglavlju predstavljaju se ciljevi istraživanja, tj. konkretni „zahtjevi“ za pojedinim tipovima podataka, informacija ili spoznaja. Suštinski, ciljevi istraživanja podrazumijevaju precizno određivanje onoga što se istraživanjem želi istražiti. Realizacija ciljeva istraživanja omogućuje spoznaju onih obilježja predmeta istraživanja koja su od predmeta istraživačkog interesa. Prilikom definiranja i opisivanja ciljeva istraživanja bitno je sljedeće:
Ciljevi istraživanja moraju se moći realizirati!
Ne smiju biti preopćeniti ( npr. utjecaj medija na mlade).
Ukoliko je potrebno moguće je definirati jedan generalan cilj istraživanja i više specifičnih ciljeva istraživanja15. Također, važno je napomenuti da se u nacrtu istraživanja, ciljevi istraživanja navode takstativno, npr.:
Utvrditi čitanost pojedinih rubrika dnevnih novina.
Odrediti najpopularnije rubrike u dnevnim novinama.
Definirati razloge čitanosti dnevnih novina.
Utvrditi sociodemografsku strukturu čitatelja dnevnih novina.
Hipoteze Kao što smo naveli, kvantitativne metode istraživanja uobičajeno se koriste kada se istraživanjem želi testirati jedna ili više hipoteza. Hipoteze koje se empirijski testiraju obično se izvode iz neke teorije koja je od predmeta interesa, tj. koja se testira sa ciljem da se neke od njenih propozicija, ili teorija u cijelosti, nadopuni, odbaci ili potvrdi. Na osnovi prikupljenih empirijskih podataka hipoteze od koje se krenulo u istraživanje se ili potvrđuju ili odbacuju, a shodno tome i teorija od koje se kreće u istraživanje se odbacuje, potvrđuje ili modificira. Zbog navedenog, jedan od uobičajenih dijelova nacrta istraživanja je i onaj u kojem se specificiraju hipoteze od kojih se kreće u istraživanje. Vujević hipoteze definira kao misaone odnose među pojmovima (Vujović, 2006:86), a Halmi kao nedokazanu tvrdnju, pretpostavku koja se empirijski može provjeriti (Halmi, 1999:38). Hipoteza treba ispunjavati sljedeće uvjete (Milas, 2009:69): • mora biti primjerena problemu / predmetu istraživanja; • mora biti jasna i nedvosmislena, postavljena na način koji dopušta opovrgavanje; • mora biti najjednostavniji mogući odgovor na problem; • mora biti razložna i vjerojatna prije same provjere; • mora biti provjerljiva. 15 Npr. generalni cilj istraživanja može biti definiran na sljedeći način: Utvrditi razinu medijske pismenosti u urbanoj populaciji u dobi od 30 do 50 godina. Polazeći od ovog generalnog cilja istraživanja mogu se razraditi sljedeći specifični ciljevi: Utvrditi sposobnost kritičke evaluacije medijskog sadržaja, utvrditi mogućnost pristupa pojedinim vrstama medijskog sadržaja, utvrditi mogućnost kreacije pojedinih vrsta medijskog sadržaja. Dakle, specifični ciljevi istraživanja se obično definiraju kako bi se njihovom realizacijom realizirao generalni cilj istraživanja.

Da bi hipoteza bila provjerljiva, potrebno ju je izraziti u mjerljivim terminima (Tkalac Verčić, Sinčić Ćorić, Pološki Vokić, 2010). „Pretvaranje“ teorijskih pojmova u mjerljive varijable naziva se operacionalizacija. Dakle, operacionalizacijom se prelazi s teorijskog na empirijski aspekt istraživanja – teorijski pojmovi transformiraju se u mjerljive entitete. Zbog tog razloga i hipoteze se uobičajeno definiraju kao pretpostavljeni odnos između varijabli koje se istraživanjem mjere. Primjerice, često se hipoteza određuje kao pretpostavljeni suodnos između neke nezavisne i zavisne varijable. Specifični tip hipoteze koji je svojstven kvantitativnim istraživanjima je tzv. nul-hipoteza. Naziva se još i „statističkom hipotezom“. Postavlja se pri provedbi statističkih testova, primjerice kada se želi testirati statistička značajnost razlika između različitih grupa sudionika istraživanja dobivena nekim mjerenjem. Naziva se nul-hipoteza, jer je postavljena u niječnom obliku (Milas, 2009:71), a podrazumijeva pretpostavku da razlike između grupa ne postoje, tj. da je razlika između grupa nula. Ukoliko se testiranjem utvrdi da razlike postoje, nul-hipoteza se odbacuje. Također, nul-hipoteza se koristi i u korelacijskim analizama, a pretpostavlja nepostojanje pozvanosti između testiranih varijabli. Primjer nul-hipoteze: Ne postoji statistički značajna razlika u prosječnoj vrijednosti muškaraca i žena na testu medijske pismenosti. 6. Varijable Obično se u nacrtu istraživanja prezentira i popis glavnih varijabli koje će se mjeriti te se definira njihova funkcija (npr. zavisne i nezavisne varijable) kao i pretpostavljeni odnos (korelacijski ili kauzalni). Izbor varijabli koje će se mjeriti u istraživanju mora proizlaziti iz postavljenih ciljeva istraživanja i definiranih hipoteza. Dakle, istraživanjem nema smisla mjeriti one varijable koje su s obzirom na predložene ciljeve i hipoteze nepotrebne. Nezavisne varijable su one za koje se pretpostavlja da svojim promjenama utječu na promjene drugih varijabli. Zavisne varijable su one čije se vrijednosti mijenjaju kao posljedica varijacija nezavisne varijable. Primjerice, ako kao nezavisnu varijablu odredimo dob čitatelja dnevnih novina, a kao zavisnu varijablu učestalost čitanja dnevnih novina, možemo postaviti sljedeću istraživačku hipotezu: osobe starije od 45 godina češće čitaju dnevne novine nego osobe mlađe od 45 godina.

Izvori podataka i metode istraživanja U nacrtu istraživanja potrebno je jasno definirati izvore i metode prikupljanja podataka. Izvori podataka mogu biti primarni i sekundarni. Sekundarni izvori su oni koji postoje neovisno od samog istraživača, tj. koji sadrže već prikupljene podatke. Npr. rezultati prijašnjih istraživanja, arhivska građa, dokumentacija i tsl. Kada se koriste sekundarni izvori podataka govori se da se istraživanjem obrađuju „sekundarni podaci“. Analiza takvih tipova podataka obično se naziva i desk analiza / analiza za stolom. Primarni podaci su oni koji se prikupljaju prvi put, posebno za potrebe konkretnog istraživanja. Istraživač ih dobiva neposredno iz izvora koji se definira u fazi pripreme istraživanja, primjerice anketiranjem, intervjuiranjem, promatranjem i sl. Kvantitativne metode koje su na raspolaganju istraživaču za prikupljanje primarnih podataka primjerice mogu biti metoda ankete, metoda analize sadržaja ili metoda eksperimenta. U ovom poglavlju nacrta istraživanja istraživač također navodi koju metodu će koristiti (npr. telefonska anketa), može ukratko objasniti razloge zbog kojih je planira koristiti te predočiti osnovna obilježja mjernog instrumenta.
Uzorak i uzorkovanje Budući da se velika većina istraživanja u društvenim znanostima provodi na uzorcima16, obično se u posebnom poglavlju nacrta istraživanja navodi veličina i vrsta planiranog uzorka. Dakle, potrebno je izvijestiti o planiranom broju sudionika istraživanja te o tome hoće li se istraživanje provesti na slučajnim ili neslučajnim uzorcima. Uz to obično se opisuje proces uzorkovanja, tj. objašnjava se kakav je konkretan plan izbora jedinca uzorka.
Plan statističke obrade podataka Navodi se koje se procedure statističke obrade podataka namjeravaju koristiti.
Terminski plan Ukoliko je potrebno razrađuje se terminski plan provedbe svih faza istraživanja. Važno je napomenuti da je nacrt istraživanja u slučaju kvantitativnih metoda u pravilu „fiksiran“, tj. zatvoren. Iako to nužno ne mora biti pravilo, on se u pravilu ne mijenja tijekom samog istraživanja. Primjerice, rijetko se postavljaju novi ciljevi istraživanja ili se dodaju nove hipoteze ili nove metode. Prema tome, u slučaju provedbe istraživanja posredstvom 16 Izuzeci su obično neke specifične, male populacije koje je moguće u potpunosti obuhvatiti istraživanjem.

kvantitativnih metoda istraživanja istraživači uglavnom ostaju u metodskim i izvedbenim gabaritima koji su predviđeni nacrtom istraživanja. U pravilu, nacrt kvantitativnog istraživanja ne mijenja se tijekom samog istraživačkog postupka.

# Priprema istraživanja posredstvom kvantitativnih metoda Proces istraživanja posredstvom kvantitativnih metoda sastoj se od logičkog slijeda postupaka koje treba provesti kako bi se došlo do pouzdanih i valjanih informacija. Ti se postupci obično se svrstavaju u nekoliko međusobno povezanih faza (Halmi, 1999:37) kao što su: 1. Definiranje predmeta istraživanja 2. Postavljanje ciljeva istraživanja i istraživačkih hipoteza 3. Izbor metoda istraživanja i izvora podataka / analitičke građe 4. Definiranje metode uzorkovanja i uzorkovanje 5. Obrada i analiza podataka 6. Pisanje istraživačkog izvještaja (znanstveni članka, monografija, istraživački izvještaj i tsl.) Provođenje istraživanja posredstvom kvantitativnih metoda podrazumijeva pažljivo planiranje svih navedenih faza istraživanja, a to se obavlja izradom nacrta istraživanja. Nacrt istraživanja je sistematski strukturiran plan istraživačkog procesa u kojemu je dokumentiran način na koji istraživač želi pristupiti planiranom istraživanju kao i procedure koje želi koristiti. Nacrtom istraživanja istraživač prije same realizacije istraživanja želi pružiti koncizne odgovore na sljedeća pitanja: • Što je predmet istraživanja? • Što su ciljevi istraživanja? • Koja je osnovna(e) hipoteza(e) od koje se kreće u istraživanje? • Kako je operacionaliziran teorijski koncept od kojeg se kreće u istraživanje? • Koja metoda istraživanja će se koristiti i na koji način? • Kako će se postupati s podacima u fazi njihove obrade? Struktura nacrta istraživanja nije strogo kodificirana, no obično se nacrt istraživanja strukturira posredstvom sljedećih poglavlja. 1. Uvod U uvodu se obično ukratko naznačuje predmet istraživanja, navodi se što je u fokusu interesa istraživanja, zbog čega je istraživanje znanstveno i društveno relevantno. Može se naznačiti i širi teorijski okvir iz kojeg se kreće u istraživanje te eventualno opisati kakve su očekivane znanstvene i društvene konzekvence istraživanja koje se namjerava provesti. 2. Predmet istraživanja U ovom poglavlju detaljno se opisuje predmet istraživanja. Specificiraju se njegova najvažnija obilježja, ona koja su predmet interesa te njegova znanstvena, stručna ili društvena relevantnost. Također, obično se navode ili konkretni teorijski ili neki drugi razlozi koji motiviraju provođenje istraživanja. Primjerice, neki od mogućih predmeta istraživanja u komunikacijskim znanostima mogu se definirati na sljedeći način: povjerenje u medije, razine medijske pismenosti u općoj populaciji, struktura medijskih publika ili doseg dnevnih novina. 3. Teorijski pregled / teorijski okvir U poglavlju teorijski pregled ili teorijski okvir upućuje se na postojeće teorije koje su relevantne za proučavanje izabranog predmeta istraživanja ili na onu teoriju od koje se kreće u istraživanje. Dakle, ovdje se ukazuje na glavna teorijska određenje predmeta istraživanja koja su već razvijena u okviru znanosti ili na određene teorijske propozicije unutar jedne ili više relevantnih teorija koje se žele empirijski testirati. Smisao ovog poglavlja može se pronaći i u predstavljanju važećih teorija iz područja istraživanja te njihove kritičke usporedbe (Tkalac Verčić, Sinčić Ćorić, Pološki Vokić, 2010). 4. Ciljevi istraživanja U ovom poglavlju predstavljaju se ciljevi istraživanja, tj. konkretni „zahtjevi“ za pojedinim tipovima podataka, informacija ili spoznaja. Suštinski, ciljevi istraživanja podrazumijevaju precizno određivanje onoga što se istraživanjem želi istražiti. Realizacija ciljeva istraživanja omogućuje spoznaju onih obilježja predmeta istraživanja koja su od predmeta istraživačkog interesa. Prilikom definiranja i opisivanja ciljeva istraživanja bitno je sljedeće: 1. Ciljevi istraživanja moraju se moći realizirati! 2. Ne smiju biti preopćeniti ( npr. utjecaj medija na mlade). 3. Ukoliko je potrebno moguće je definirati jedan generalan cilj istraživanja i više specifičnih ciljeva istraživanja15. Također, važno je napomenuti da se u nacrtu istraživanja, ciljevi istraživanja navode takstativno, npr.: 1. Utvrditi čitanost pojedinih rubrika dnevnih novina. 2. Odrediti najpopularnije rubrike u dnevnim novinama. 3. Definirati razloge čitanosti dnevnih novina. 4. Utvrditi sociodemografsku strukturu čitatelja dnevnih novina. 5. Hipoteze Kao što smo naveli, kvantitativne metode istraživanja uobičajeno se koriste kada se istraživanjem želi testirati jedna ili više hipoteza. Hipoteze koje se empirijski testiraju obično se izvode iz neke teorije koja je od predmeta interesa, tj. koja se testira sa ciljem da se neke od njenih propozicija, ili teorija u cijelosti, nadopuni, odbaci ili potvrdi. Na osnovi prikupljenih empirijskih podataka hipoteze od koje se krenulo u istraživanje se ili potvrđuju ili odbacuju, a shodno tome i teorija od koje se kreće u istraživanje se odbacuje, potvrđuje ili modificira. Zbog navedenog, jedan od uobičajenih dijelova nacrta istraživanja je i onaj u kojem se specificiraju hipoteze od kojih se kreće u istraživanje. Vujević hipoteze definira kao misaone odnose među pojmovima (Vujović, 2006:86), a Halmi kao nedokazanu tvrdnju, pretpostavku koja se empirijski može provjeriti (Halmi, 1999:38). Hipoteza treba ispunjavati sljedeće uvjete (Milas, 2009:69): • mora biti primjerena problemu / predmetu istraživanja; • mora biti jasna i nedvosmislena, postavljena na način koji dopušta opovrgavanje; • mora biti najjednostavniji mogući odgovor na problem; • mora biti razložna i vjerojatna prije same provjere; • mora biti provjerljiva. 15 Npr. generalni cilj istraživanja može biti definiran na sljedeći način: Utvrditi razinu medijske pismenosti u urbanoj populaciji u dobi od 30 do 50 godina. Polazeći od ovog generalnog cilja istraživanja mogu se razraditi sljedeći specifični ciljevi: Utvrditi sposobnost kritičke evaluacije medijskog sadržaja, utvrditi mogućnost pristupa pojedinim vrstama medijskog sadržaja, utvrditi mogućnost kreacije pojedinih vrsta medijskog sadržaja. Dakle, specifični ciljevi istraživanja se obično definiraju kako bi se njihovom realizacijom realizirao generalni cilj istraživanja. Da bi hipoteza bila provjerljiva, potrebno ju je izraziti u mjerljivim terminima (Tkalac Verčić, Sinčić Ćorić, Pološki Vokić, 2010). „Pretvaranje“ teorijskih pojmova u mjerljive varijable naziva se operacionalizacija. Dakle, operacionalizacijom se prelazi s teorijskog na empirijski aspekt istraživanja – teorijski pojmovi transformiraju se u mjerljive entitete. Zbog tog razloga i hipoteze se uobičajeno definiraju kao pretpostavljeni odnos između varijabli koje se istraživanjem mjere. Primjerice, često se hipoteza određuje kao pretpostavljeni suodnos između neke nezavisne i zavisne varijable. Specifični tip hipoteze koji je svojstven kvantitativnim istraživanjima je tzv. nul-hipoteza. Naziva se još i „statističkom hipotezom“. Postavlja se pri provedbi statističkih testova, primjerice kada se želi testirati statistička značajnost razlika između različitih grupa sudionika istraživanja dobivena nekim mjerenjem. Naziva se nul-hipoteza, jer je postavljena u niječnom obliku (Milas, 2009:71), a podrazumijeva pretpostavku da razlike između grupa ne postoje, tj. da je razlika između grupa nula. Ukoliko se testiranjem utvrdi da razlike postoje, nul-hipoteza se odbacuje. Također, nul-hipoteza se koristi i u korelacijskim analizama, a pretpostavlja nepostojanje pozvanosti između testiranih varijabli. Primjer nul-hipoteze: Ne postoji statistički značajna razlika u prosječnoj vrijednosti muškaraca i žena na testu medijske pismenosti. 6. Varijable Obično se u nacrtu istraživanja prezentira i popis glavnih varijabli koje će se mjeriti te se definira njihova funkcija (npr. zavisne i nezavisne varijable) kao i pretpostavljeni odnos (korelacijski ili kauzalni). Izbor varijabli koje će se mjeriti u istraživanju mora proizlaziti iz postavljenih ciljeva istraživanja i definiranih hipoteza. Dakle, istraživanjem nema smisla mjeriti one varijable koje su s obzirom na predložene ciljeve i hipoteze nepotrebne. Nezavisne varijable su one za koje se pretpostavlja da svojim promjenama utječu na promjene drugih varijabli. Zavisne varijable su one čije se vrijednosti mijenjaju kao posljedica varijacija nezavisne varijable. Primjerice, ako kao nezavisnu varijablu odredimo dob čitatelja dnevnih novina, a kao zavisnu varijablu učestalost čitanja dnevnih novina, možemo postaviti sljedeću istraživačku hipotezu: osobe starije od 45 godina češće čitaju dnevne novine nego osobe mlađe od 45 godina. 7. Izvori podataka i metode istraživanja U nacrtu istraživanja potrebno je jasno definirati izvore i metode prikupljanja podataka. Izvori podataka mogu biti primarni i sekundarni. Sekundarni izvori su oni koji postoje neovisno od samog istraživača, tj. koji sadrže već prikupljene podatke. Npr. rezultati prijašnjih istraživanja, arhivska građa, dokumentacija i tsl. Kada se koriste sekundarni izvori podataka govori se da se istraživanjem obrađuju „sekundarni podaci“. Analiza takvih tipova podataka obično se naziva i desk analiza / analiza za stolom. Primarni podaci su oni koji se prikupljaju prvi put, posebno za potrebe konkretnog istraživanja. Istraživač ih dobiva neposredno iz izvora koji se definira u fazi pripreme istraživanja, primjerice anketiranjem, intervjuiranjem, promatranjem i sl. Kvantitativne metode koje su na raspolaganju istraživaču za prikupljanje primarnih podataka primjerice mogu biti metoda ankete, metoda analize sadržaja ili metoda eksperimenta. U ovom poglavlju nacrta istraživanja istraživač također navodi koju metodu će koristiti (npr. telefonska anketa), može ukratko objasniti razloge zbog kojih je planira koristiti te predočiti osnovna obilježja mjernog instrumenta. 8. Uzorak i uzorkovanje Budući da se velika većina istraživanja u društvenim znanostima provodi na uzorcima16, obično se u posebnom poglavlju nacrta istraživanja navodi veličina i vrsta planiranog uzorka. Dakle, potrebno je izvijestiti o planiranom broju sudionika istraživanja te o tome hoće li se istraživanje provesti na slučajnim ili neslučajnim uzorcima. Uz to obično se opisuje proces uzorkovanja, tj. objašnjava se kakav je konkretan plan izbora jedinca uzorka. 9. Plan statističke obrade podataka Navodi se koje se procedure statističke obrade podataka namjeravaju koristiti. 10. Terminski plan Ukoliko je potrebno razrađuje se terminski plan provedbe svih faza istraživanja. Važno je napomenuti da je nacrt istraživanja u slučaju kvantitativnih metoda u pravilu „fiksiran“, tj. zatvoren. Iako to nužno ne mora biti pravilo, on se u pravilu ne mijenja tijekom samog istraživanja. Primjerice, rijetko se postavljaju novi ciljevi istraživanja ili se dodaju nove hipoteze ili nove metode. Prema tome, u slučaju provedbe istraživanja posredstvom 16 Izuzeci su obično neke specifične, male populacije koje je moguće u potpunosti obuhvatiti istraživanjem. kvantitativnih metoda istraživanja istraživači uglavnom ostaju u metodskim i izvedbenim gabaritima koji su predviđeni nacrtom istraživanja. U pravilu, nacrt kvantitativnog istraživanja ne mijenja se tijekom samog istraživačkog postupka.