Uvod: O čemu se govori?

Nakon mapiranja ključnih aktera i platformi u našoj prvoj analizi, ovaj izvještaj zaranja dublje u sadržaj digitalnog diskursa. Koristeći metode obrade prirodnog jezika (NLP) na uzorku od 270k medijskih objava, prelazimo s pitanja tko i gdje na ključno pitanje: o čemu se govori?

Naš cilj je stvoriti “anatomiju diskursa”:
1. Identificirati glavne teme koje oblikuju raspravu.
2. Izmjeriti njihov intenzitet, utjecaj i polarizacijski potencijal.
3. Otkriti kako se teme međusobno povezuju i kako se njihov fokus mijenja kroz vrijeme.

Ova analiza koristi vođeni pristup tematskom modeliranju, gdje smo na temelju teološke i komunikološke ekspertize definirali 16 ključnih tematskih kategorija, omogućujući preciznu i interpretativnu klasifikaciju sadržaja.

Vizualni sažetak korupsa: Oblak riječi

Prije nego što zaronimo u detaljnu analizu, započnimo s pogledom iz ptičje perspektive. Sljedeći oblak riječi prikazuje 150 najčešćih, smislenih riječi (imenica, pridjeva i glagola) u cjelokupnom korpusu od preko 250.000 medijskih objava. Veličina svake riječi proporcionalna je njenoj ukupnoj frekvenciji.

Ovaj vizualni sažetak odmah otkriva ključne entitete i koncepte koji čine srž diskursa: crkva, papa, biskup, Hrvatska, život, godina, čovjek, vjera i molitva.

1. Pregled tematskog pejzaža

Prvi korak je razumjeti opću strukturu diskursa. Koje teme dominiraju, a koje su na marginama? Koliko su te teme centralne za članke u kojima se pojavljuju?

Dinamika glavnih tema (2021-2023)

Analiza udjela svake teme u ukupnom broju spominjanja otkriva stabilnu strukturu, ali i suptilne promjene. Očekivano, teme vezane za Duhovnost i liturgiju te Crkvenu instituciju čine okosnicu diskursa. Značajan udio zauzimaju i teme koje povezuju Crkvu s društvom, poput Politike i Bioetike.

Intenzitet tema: Što je vijest, a što pozadinski šum?

Nije svako spominjanje teme jednako važno. Ovaj grafikon pokazuje koliko je tema centralna za članak kada se u njemu pojavi. Teme s distribucijom pomaknutom udesno (npr. duhovnost) su one koje, kada se pojave, dominiraju člankom i predstavljaju glavnu vijest. Teme s distribucijom bliže lijevoj strani (npr. ideologija) češće se spominju usputno, kao kontekst.

2. Utjecaj i prijem tema

Nakon što smo mapirali teme, istražujemo kako publika reagira na njih. Koje teme potiču najveći angažman, a koje najviše polariziraju?

Koje teme generiraju najviše interakcija?

Analiza prosječnog broja interakcija po članku otkriva da teme koje se tiču unutarcrkvenih prijepora, bioetike i skandala generiraju značajno veći angažman od tema vezanih za duhovnost ili institucionalno funkcioniranje. Ovo ukazuje da konflikt i kontroverza služe kao ključni pokretači interakcija u digitalnom prostoru.

Mapa emocija: Koje teme izazivaju ljubav, a koje ljutnju?

Analizirajući Facebook reakcije, možemo okvirno mapirati emocionalni odgovor na svaku temu. Rezultati su jasni: teme vezane za Duhovnost i Karitas dominantno izazivaju pozitivne reakcije (Love), dok teme Bioetike, Politike i Skandala generiraju najveći udio negativnih (Angry) reakcija, potvrđujući njihovu ulogu kao glavnih točaka polarizacije.

3. Akteri i narativni okviri

Tko su glavni protagonisti svake teme i kako se teme međusobno povezuju u šire narativne okvire? Ova sekcija spaja tematsku analizu s analizom aktera i mrežnom analizom.

Glavni akteri unutar svake teme

Svaka tematska “priča” ima svoje glavne likove. Analizom najčešće spominjanih osoba i organizacija unutar svake dominantne teme, dobivamo uvid u to tko su nositelji narativa. Očekivano, političari dominiraju političkim temama, dok crkveni velikodostojnici dominiraju institucionalnim.

Mreža narativnih okvira: Kako se teme povezuju?

Teme se rijetko pojavljuju izolirano. One se spajaju u šire narativne okvire (frames). Analizom ko-okurencije tema unutar istih članaka, možemo mapirati te veze. Mreža pokazuje snažnu povezanost između Politike, Povijesti i Bioetike, tvoreći dominantan “društveno-politički” klaster. S druge strane, teme poput Duhovnosti i Karitasa čine zaseban, “pastoralni” klaster.

Zaključak

Ova dubinska tematska analiza otkriva da katolički digitalni prostor nije monolitan. Sastoji se od različitih, često odvojenih, tematskih svjetova:


* Pastoralni svijet: Fokusiran na duhovnost, liturgiju i karitas, s dominantno pozitivnim prijemom kod publike.
* Društveno-politički svijet: Gdje se teme politike, povijesti i bioetike isprepliću, generirajući najveći angažman, ali i najsnažniju polarizaciju.
Razumijevanje strukture, utjecaja i povezanosti ovih tema ključno je za svaku daljnju analizu narativa i sentimenata koji oblikuju javnu percepciju Crkve i vjere u Hrvatskoj.