Uvod: Dinamika medijskog prostora

U prethodnim fazama mapirali smo aktere, teme i opću atmosferu diskursa. Ova finalna faza analize ide korak dalje: prelazimo sa statične slike na dinamičko modeliranje. Cilj nam je razumjeti kako se digitalni diskurs ponaša kao “živi organizam” koji reagira na vanjske podražaje – stvarne događaje.

Ovaj izvještaj će demonstrirati kako možemo: 1. Automatski detektirati dane neuobičajene medijske aktivnosti s visokom pouzdanošću. 2. Vizualizirati “životni ciklus” događaja kroz “Narativni seizmograf” koji istovremeno prati volumen, konflikt i sentiment. 3. Analizirati evoluciju narativa mjereći ne samo koje se riječi vežu uz temu, već i kakva je atmosfera tih veza.

1. Digitalni seizmograf: Automatska setekcija ključnih događaja

Kako bismo identificirali najvažnije dane u našem trogodišnjem razdoblju, razvili smo “digitalni seizmograf”. On detektira dane kada su intenzitet konfliktnog jezika (CLI) ili volumen objava prešli prag od 99-og percentila, signalizirajući izvanredan događaj.

Interpretacija: Crvene točke su dani koji su “uzdrmali” digitalni prostor. Naša analiza pokazuje da ovi dani gotovo savršeno odgovaraju ključnim događajima poput Hoda za život, Pride povorke, parlamentarnih izbora i važnih obljetnica, potvrđujući da naš “seizmograf” uspješno identificira trenutke od najveće javne važnosti.

## ### Dani s Ekstremnim Volumom Objava
Top datumi rangirani po Z-scoreu volumena.
date n_articles z_score_volume
2022-04-17 36 5.102019
2023-04-01 28 3.577658
2023-12-24 28 3.577658
2022-08-15 28 3.395846
2023-04-07 27 3.360118
2023-04-08 27 3.360118
2021-01-12 30 3.209386 
## 
## ### Dani s Ekstremnim Intenzitetom Konflikta
Top datumi rangirani po Z-scoreu konflikta.
date avg_cli z_score_cli
2023-03-29 133.8143 4.404628
2022-04-28 141.9340 4.395141
2022-07-08 130.9002 3.602335
2022-02-20 128.7471 3.447630
2021-07-28 119.2026 3.021647

2. Anatomija događaja: Narativni seizmograf Uskrsa 2022.

Kako bismo ispitali kako se diskurs mijenja oko različitih tipova događaja, sada ćemo analizirati Uskrs 2022. godine (17. travnja). Za razliku od Hoda za život, Uskrs je primarno liturgijski i duhovni događaj. Očekujemo da će se to odraziti i u “digitalnom odjeku”.

Seizmograf je podešen da prati temu DUHOVNOST_I_LITURGIJA. * Linija: Prikazuje udio ove teme u ukupnom diskursu. * Veličina točke: Predstavlja intenzitet konflikta (CLI). * Boja točke: Predstavlja prosječni tonalitet (sentiment).

Interpretacija: Mir i pozitivan tonalitet

Seizmograf za Uskrs priča potpuno drugačiju priču od onog za Hod za život:

  • Jasan i oštar vrhunac: Za razliku od višestrukih “valova”, medijska pažnja je izrazito koncentrirana na sam dan Uskrsa i dane neposredno prije (Veliki Tjedan). Udio teme DUHOVNOST doseže svoj apsolutni vrhunac točno na dan blagdana.
  • Odsustvo konflikta: Najvažniji nalaz je veličina točaka. One su konstantno male kroz cijelo promatrano razdoblje. To je kvantitativni dokaz da je diskurs o Uskrsu gotovo u potpunosti ne-konfliktan i ne-polemičan.
  • Dominacija pozitivnog tona: Sve točke na grafikonu su izrazito plave, što ukazuje na visoko pozitivan sentiment. Medijsko izvještavanje je afirmativno, fokusirano na poruke nade, mira i duhovne obnove.

3. “Životopis” narativa: Evolucija teme o Alojziju Stepincu

Na kraju, umjesto da gledamo pojedinačne događaje, pratimo kako se jedan dugotrajan i kompleksan narativ – onaj o blaženom Alojziju Stepincu – mijenjao i uokvirivao kroz godine. Analizirali smo koje su se riječi najsnažnije vezale uz pojam “Stepinac” u svakoj od promatranih godina i izmjerili prosječni tonalitet tih specifičnih narativnih spojeva.

Interpretacija: Ova vizualizacija otkriva suptilne, ali značajne pomake u načinu na koji se o bl. Alojziju Stepincu govori iz godine u godinu. Iako je cjelokupan tonalitet diskursa, prikazan nijansama plave boje, konzistentno pozitivan, fokus i kontekst narativa se dramatično mijenjaju:

  • 2021. Godina: Dominiraju termini poput “sps” i “pravoslavan”, što ukazuje da je narativ bio snažno uokviren ekumensko-političkim odnosima sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom i pitanjem kanonizacije.
  • 2022. Godina: Asocijacije se šire na “rat”, “crkva” i “emisija”. Ovo signalizira pomak prema povijesno-medijskom okviru, gdje se raspravlja o njegovoj ulozi u Drugom svjetskom ratu, često kroz medijske formate poput emisija i dokumentaraca.
  • 2023. Godina: Diskursom dominiraju riječi “molitva”, “veljača”, “krunica” i “devetnica”. Ovo predstavlja jasan pomak na liturgijsko-pobožni okvir, potaknut komemoracijom i vjerskim praksama vezanim uz obljetnicu njegove smrti.

Ovo je kvantitativni dokaz da veliki nacionalni i vjerski narativi nisu statični. Oni se dinamički rekontekstualiziraju ovisno o trenutnim događajima, prelazeći iz političke u povijesnu, a zatim u duhovnu sferu, pri čemu svaka godina naglašava drugačiji aspekt iste ličnosti.