Socijalni nauk Crkve u javnoj raspravi o gospodarstvu
Nauk se u sekularne medije probija ondje gdje već postoji svjetovni argument koji ga može ponijeti, pa najviše dopire u temi klime, a najmanje u temama rada i plaća
Katolički socijalni nauk o radu, plaćama, vlasništvu i siromaštvu piše od 1891. godine, no koliko toga doista dopre do javne rasprave o gospodarstvu i koji njegovi dijelovi dopiru, dosad nije bilo izmjereno. Istraživanje to mjeri na cijelom korpusu od 710.307 objava hrvatskoga digitalnog medijskog prostora (2021.–2026.) i pokazuje da odabir ne nastaje u crkvenoj komunikaciji, nego na granici prema sekularnim medijima.
Istraživačko pitanje
Koji dijelovi socijalnog nauka ulaze u javnu raspravu o gospodarstvu, razlikuje li se to po gospodarskoj temi i gdje u medijskom sustavu ta razlika nastaje. Pitanje pripada socijalnoj politici, a ne sociologiji religije: socijalna se politika brani u javnosti, a obrana se vodi jezikom. Nije svejedno opisuju li se siromašni kao osobe kojima treba pomoći ili kao osobe kojima nešto pripada, jer prvi opis pomoć čini diskrecijskom, a drugi je čini zahtjevom.
Podaci i metode
Religija i gospodarstvo susreću se u 108.966 objava, utvrđeno preko jedanaest gospodarskih tema i blizinskog filtra od ±220 znakova. U 1.198 objava uz gospodarski pojam stoji i izričaj službenoga nauka, prepoznat po ograničenom rječniku od šesnaest naslova crkvenih dokumenata i sedam izraza koji izvan crkvenog nauka nemaju značenje (socijalni nauk, supsidijarnost, opcija za siromašne i drugi). Jedinica analize je par objave i teme, jer jedna objava može otvoriti više gospodarskih tema.
Mjerenje je provjereno na 810 ručno kodiranih jedinica. Nauk se doista koristi u 83,3 % pronađenih objava, no samo 39,5 % pronađenih susreta religije i gospodarstva stvarni su susreti, a ne slučajno suspominjanje. Nazivnik je zato ispravljen, čime se procjena približno utrostručuje u odnosu na neispravljeno brojanje.
Ključni nalazi
Nauk se imenuje u približno jednom od dvadeset i sedam stvarnih susreta religije i gospodarstva. To je tanak tok kroz pet godina cijeloga nacionalnog medijskog sustava.
Raspodjela po temama ide suprotno povijesti same tradicije. Klima i energetika vode s 14,80 %, dok su stanovanje, cijene i uvođenje eura pri dnu, a plaće su na 3,79 %. Tradicija je počela plaćama, a okoliš je dosegnula tek 2015. godine, pa tema o kojoj Crkva piše najdulje nije ona koja putuje.
Odabir nastaje izvan Crkve. Unutar crkvenih medija teme su pokrivene razmjerno ujednačeno i klima vodi tek 1,40 puta, dok unutar sekularnih medija vodi 3,79 puta. Crkva o svojim temama govori podjednako često, a sekularni mediji biraju koju će od njih prenijeti. Objašnjenje da uredništva jednostavno biraju aktualnog papu provjereno je i ne stoji, jer se dokumenti iz Franjina razdoblja u sekularnim medijima pojavljuju u 21,2 % slučajeva, a stariji u 26,1 %.
U temi siromaštva, koja je najveće dodirno područje, u optjecaju je rječnik pomoći, a ne rječnik prava. Načelo pisano upravo za tu temu, opcija za siromašne, pojavljuje se u 33 objave na 710.307, dok se opća namjena dobara, najoštrija tvrdnja tradicije o vlasništvu, pojavljuje u osam. Umjesto načela kruže opći nazivi, pa se socijalni nauk pojavljuje u 472 analizirane objave, a Laudato si’ u 447.
Zašto je to važno
U zemlji u kojoj je Crkva najveći pružatelj socijalne skrbi izvan države, a socijalna pomoć uska i dohodovno provjeravana, rječnik kojim se o siromaštvu raspravlja u javnosti pretežito je rječnik pomoći. Argumenti o velikodušnosti imaju poznatu slabost u trenutku donošenja proračuna jer se na njih može odgovoriti nabrajanjem već danoga, što s argumentima o pravima nije moguće. Nalaz nije prigovor Crkvi, jer se odabir događa u uredništvima, niti govori o vjerovanju, nego isključivo o tome koji izričaji dolaze do objavljenoga medijskog teksta.
Cijeli rad
Rukopis „Which parts of Catholic social teaching reach public argument about the economy? Church teaching, secular media and the language of poverty in Croatia, 2021–2026” dostupan je u cijelosti:
Sve tablice i slike u radu generiraju se skriptama iz javno dostupnih izlaznih datoteka studije, a opis korpusa, način prikupljanja i profil izvora objavljeni su na stranici Baza podataka.
Status
Radni rukopis (2026-08-05), autor Luka Šikić, priprema se za časopis. Dio drugog izlaznog toka projekta (tematske studije i radovi) — vidi Projektni raspored.