Alokacijska funkcija i eksternalije

Dobro došli natrag

PREDAVANJE 3 — ALOKACIJSKA FUNKCIJA I EKSTERNALIJE

Danas dovršavamo priču o alokacijskoj funkciji države. Nakon javnih dobara i zajedničkih resursa redom dolaze eksternalije, asimetrične informacije i tržišna moć.

Tri preostala razloga zašto tržište samo po sebi ne postiže učinkovitu alokaciju.

Gdje smo stali

PODSJETNIK NA PREDAVANJE 2

Vrste dobara prema rivalnosti u potrošnji i isključivosti iz potrošnje.
Javna dobra su nerivalna i neisključiva pa nastaje problem slobodnoga jahača: svatko čeka da drugi plati.
Zajednički resursi su rivalni, ali neisključivi pa prijeti pretjerana eksploatacija zajedničkoga dobra.
Musgraveov okvir triju funkcija države — alokacijska, distribucijska i stabilizacijska (Musgrave 1959.).

Kako tržište još zakaže

MOST PREMA EKSTERNALIJAMA

Predavanje 2 pokazalo je neuspjehe na strani samih dobara. Preostaju tri neuspjeha koji nastaju iz interakcije i informacija:

Eksternalije — postupci jednoga sudionika prelijevaju troškove ili koristi na druge.
Asimetrične informacije — jedna strana zna više od druge.
Tržišna moć — monopol ili oligopol postavlja cijenu iznad troška.

Ključni uvid Sva tri neuspjeha dijele istu jezgru: tržišna cijena ne odražava sve društvene troškove i koristi, pa konkurentska ravnoteža više nije učinkovita.

Agenda današnjeg predavanja

PLAN RADA

Negativne eksternalije i Pigouov porez (Pigou 1920.).
Pozitivne eksternalije i instrumenti poticanja.
Coaseov teorem i vlasnička prava (Coase 1960.).
Asimetrične informacije — nepovoljan odabir i moralni hazard.
Tržišna moć i monopol, sa sažetkom cijele alokacijske funkcije.

Polazno pitanje

OD ČEGA KREĆEMO

Tvornica na obali ispušta dim i otpadnu vodu u rijeku. Proizvod prodaje po cijeni koja pokriva njezine troškove, ali nizvodno ribari i stanovnici plaćaju onečišćenom vodom i zrakom.

Tko zapravo snosi trošak proizvodnje, a tko bi ga trebao platiti?

Eksternalije

ALOKACIJSKA FUNKCIJA

Tržišna cijena ne obuhvaća sve posljedice neke odluke. Kada dio učinaka padne na ljude koji u razmjeni ne sudjeluju, privatni i društveni račun razilaze se, a tržišna ravnoteža prestaje biti učinkovita.

Što je eksternalija

POJAM

Postoji eksternalija kada odluka jednog aktera utječe na dobrobit drugih, a taj se učinak ne odražava u tržišnoj cijeni, pa se privatni i društveni trošak (ili korist) razilaze (Pigou 1920.; Baumol i Oates 1988.).

privatni trošak: ono što plaća sam donositelj odluke
društveni trošak: privatni trošak uvećan za učinak na druge

negativna eksternalija: aktivnost stvara trošak za druge, tržište je proizvodi previše
pozitivna eksternalija: aktivnost stvara korist za druge, tržište je proizvodi premalo

Negativna eksternalija

MEHANIZAM

Kod negativne eksternalije marginalni privatni trošak ne uključuje štetu nanesenu drugima, pa je manji od marginalnog društvenog troška.

proizvođač uspoređuje cijenu samo s vlastitim troškom (MPC)
vanjski trošak (šteta drugima) ostaje izvan njegova računa
zato proizvodi više nego što je društveno poželjno

primjeri: onečišćenje rijeke, emisije stakleničkih plinova, buka, prometne gužve, pasivno pušenje, prekomjerna uporaba antibiotika

Model i gubitak blagostanja

MODEL

MPC: marginalni privatni trošak, ono što proizvođač sam snosi
MSC: marginalni društveni trošak, \(MSC = MPC + \text{vanjski trošak}\)
tržišna količina Q_M nastaje u presjeku MPC i potražnje D
društveni optimum Q* je u presjeku MSC i potražnje D te je manji od Q_M

između Q* i Q_M proizvode se jedinice čiji društveni trošak premašuje vrijednost
zbroj tih neto gubitaka je gubitak blagostanja (DWL), trokut između krivulja

Negativna eksternalija na grafu

MODEL — ISPROBAJTE

viewof ext_controls = Inputs.form({
  ext:       Inputs.range([5, 40],    {value: 20,  step: 1,    width: 200, label: "Vanjski trošak (e)"}),
  eps_d_ext: Inputs.range([0.3, 2.5], {value: 1.0, step: 0.05, width: 200, label: "Elast. potražnje |εD|"}),
  eps_s_ext: Inputs.range([0.3, 2.5], {value: 1.0, step: 0.05, width: 200, label: "Elast. ponude εS"})
})

{
  const e = ext_controls.ext, eps_d_ext = ext_controls.eps_d_ext, eps_s_ext = ext_controls.eps_s_ext;
  const Qm = 60, Pmpc = 50, Qmax = 110, Pmax = 110;
  const b_d = Pmpc / (Qm * eps_d_ext);
  const a_d = Pmpc + b_d * Qm;
  const b_s = Pmpc / (Qm * eps_s_ext);
  const c_s = Pmpc - b_s * Qm;
  const Qstar = (a_d - c_s - e) / (b_d + b_s);
  const Pstar = a_d - b_d * Qstar;
  const Qs = d3.range(0, Qmax + 1);
  const demand = Qs.map(q => ({Q: q, P: a_d - b_d * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const mpc = Qs.map(q => ({Q: q, P: c_s + b_s * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const msc = Qs.map(q => ({Q: q, P: c_s + e + b_s * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const dwlTri = [{Q: Qstar, P: Pstar}, {Q: Qm, P: Pmpc}, {Q: Qm, P: Pstar}];
  const dwl = 0.5 * Math.abs(Pstar - Pmpc) * Math.abs(Qm - Qstar);
  return Plot.plot({
    width: 820, height: 318, marginLeft: 54, marginRight: 16, marginTop: 20, marginBottom: 38,
    style: {fontSize: "12px", fontFamily: "Public Sans, system-ui, sans-serif", color: "#3A332D", background: "transparent"},
    x: {label: "Količina (Q) →", domain: [0, Qmax]},
    y: {label: "↑ Cijena / Trošak (P)", domain: [0, Pmax], grid: true},
    marks: [
      Plot.ruleY([0], {stroke: "#C9C3B8"}),
      Plot.line([...dwlTri, dwlTri[0]], {x: "Q", y: "P", stroke: "#6B1F26", strokeWidth: 1, fill: "#D8B5B3", fillOpacity: 0.65}),
      Plot.line(demand, {x: "Q", y: "P", stroke: "#2D5A8E", strokeWidth: 2.5}),
      Plot.line(mpc, {x: "Q", y: "P", stroke: "#4A6B5C", strokeWidth: 2}),
      Plot.line(msc, {x: "Q", y: "P", stroke: "#6B1F26", strokeWidth: 2}),
      Plot.ruleY([Pstar], {stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleY([Pmpc], {stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleX([Qstar], {y1: 0, y2: Pstar, stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleX([Qm], {y1: 0, y2: Pmpc, stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.dot([{Q: Qm, P: Pmpc}], {x: "Q", y: "P", r: 5, fill: "#4A6B5C", stroke: "white", strokeWidth: 2}),
      Plot.dot([{Q: Qstar, P: Pstar}], {x: "Q", y: "P", r: 5, fill: "#6B1F26", stroke: "white", strokeWidth: 2}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.8, y: a_d - b_d * Qmax * 0.8, label: "D"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#2D5A8E", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.8, y: c_s + b_s * Qmax * 0.8, label: "MPC"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#4A6B5C", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.64, y: c_s + e + b_s * Qmax * 0.64, label: `MSC (e=${e})`}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#6B1F26", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qstar, y: 2, label: `Q* = ${Qstar.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "middle", fontSize: 11, fill: "#6B1F26"}),
      Plot.text([{x: Qm, y: 2, label: `Q_M = ${Qm.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "middle", fontSize: 11, fill: "#4A6B5C"}),
      Plot.text([{x: 2, y: Pmax * 0.96, label: `Gubitak blagostanja (DWL) = ${dwl.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "start", fontSize: 13, fill: "#6B1F26", fontWeight: 700})
    ]
  });
}

Povećajte vanjski trošak (e) i promatrajte kako se \(Q^{*}\) udaljava od \(Q_M\), a trokut gubitka blagostanja raste.

Pigouov porez

INSTRUMENT

Ako država naplati porez po jedinici jednak graničnom vanjskom trošku, privatni se trošak izjednači s društvenim i tržište samo dođe do optimuma.

\(t = D'(q^*) = \text{granični vanjski trošak u optimumu}\)

porez podiže MPC na razinu MSC, pa proizvođač sada uračunava i štetu drugima
tržišna količina pada s Q_M na Q*, gubitak blagostanja nestaje
eksternalija je internalizirana: vanjski trošak postaje dio cijene (Pigou 1920.)

primjeri: porez na ugljik, trošarine na gorivo, porezi na duhan i alkohol

Koliko bi porez trebao iznositi

KALIBRACIJA

Teorija kaže da porez treba biti jednak vanjskom trošku, ali taj je trošak u praksi teško izmjeriti i vrijednosno je opterećen.

za klimu je mjera društveni trošak ugljika: procijenjena šteta od dodatne tone CO2
procjene se kreću u širokom rasponu, od desetak do više stotina dolara po toni
raspon raste kako modeli uključuju više dugoročnih šteta (Nordhaus 2017.; Rennert i sur. 2022.)

Empirija Visina društvenog troška ugljika presudno ovisi o diskontnoj stopi, to jest o tome koliko vrednujemo buduće štete u odnosu na sadašnje. Niža diskontna stopa daje bitno viši porez. Kalibracija stoga nije puka tehnička činjenica, nego procjena natopljena vrijednosnim sudovima o pravednosti prema budućim naraštajima.

Negativne eksternalije oko nas

PRIMJERI

Praksa

emisije CO2: porez na ugljik ili sustav trgovanja emisijama
gorivo: trošarine koje pokrivaju onečišćenje i trošenje cesta
duhan i alkohol: trošarine koje uračunavaju troškove za zdravlje i druge
prometne gužve: naknada za ulazak u zagušene gradske zone
buka: pristojbe i naknade, primjerice za noćne letove zračnih luka

Pozitivne eksternalije

ALOKACIJSKA FUNKCIJA

Kad se korist od neke aktivnosti prelijeva na druge koji za nju nisu platili, tržište je proizvodi premalo.

Pozitivna eksternalija

MEHANIZAM

Postoji pozitivna eksternalija kad aktivnost stvara korist za druge koja nije plaćena, pa je njezina marginalna privatna korist niža od marginalne društvene koristi.

Marginalna privatna korist (MPB): koliko vrijedi onome tko odlučuje
Marginalna društvena korist (MSB): privatna korist plus korist koja se prelijeva na druge
MPB < MSB: dio koristi pojedinac ne uračunava, pa proizvodi premalo

Tipični primjeri:

Cijepljenje: smanjuje širenje bolesti i na necijepljene
Obrazovanje: diže produktivnost i informiranost, smanjuje kriminal
Istraživanje i razvoj: znanje se prelijeva na druge proizvođače

Model i propuštena korist

MODEL

Krivulja potražnje jednaka je MPB; krivulja ponude odražava granični trošak
MSB = MPB + vanjska korist: leži iznad krivulje potražnje
Tržišna količina Q_M u presjeku MPB i ponude manja je od optimuma Q* u presjeku MSB i ponude
Trokut između Q_M i Q* mjeri propuštenu društvenu korist

Pozitivna eksternalija na grafu

MODEL — ISPROBAJTE

viewof pos_controls = Inputs.form({
  extb:      Inputs.range([5, 40],    {value: 20,  step: 1,    width: 200, label: "Vanjska korist (b)"}),
  eps_d_pos: Inputs.range([0.3, 2.5], {value: 1.0, step: 0.05, width: 200, label: "Elast. potražnje |εD|"}),
  eps_s_pos: Inputs.range([0.3, 2.5], {value: 1.0, step: 0.05, width: 200, label: "Elast. ponude εS"})
})

{
  const b = pos_controls.extb, eps_d_pos = pos_controls.eps_d_pos, eps_s_pos = pos_controls.eps_s_pos;
  const Qm = 50, Pm = 50, Qmax = 110, Pmax = 110;
  const b_d = Pm / (Qm * eps_d_pos);
  const a_d = Pm + b_d * Qm;
  const b_s = Pm / (Qm * eps_s_pos);
  const c_s = Pm - b_s * Qm;
  const Qstar = (a_d + b - c_s) / (b_d + b_s);
  const Pstar = c_s + b_s * Qstar;
  const MSB_Qm = a_d + b - b_d * Qm;
  const Qs = d3.range(0, Qmax + 1);
  const mpb = Qs.map(q => ({Q: q, P: a_d - b_d * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const msb = Qs.map(q => ({Q: q, P: a_d + b - b_d * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const supply = Qs.map(q => ({Q: q, P: c_s + b_s * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const dwlTri = [{Q: Qm, P: Pm}, {Q: Qm, P: MSB_Qm}, {Q: Qstar, P: Pstar}];
  const dwl = 0.5 * Math.abs(MSB_Qm - Pm) * Math.abs(Qstar - Qm);
  return Plot.plot({
    width: 820, height: 318, marginLeft: 54, marginRight: 16, marginTop: 20, marginBottom: 38,
    style: {fontSize: "12px", fontFamily: "Public Sans, system-ui, sans-serif", color: "#3A332D", background: "transparent"},
    x: {label: "Količina (Q) →", domain: [0, Qmax]},
    y: {label: "↑ Cijena / Korist (P)", domain: [0, Pmax], grid: true},
    marks: [
      Plot.ruleY([0], {stroke: "#C9C3B8"}),
      Plot.line([...dwlTri, dwlTri[0]], {x: "Q", y: "P", stroke: "#C8985E", strokeWidth: 1, fill: "#E8D6B8", fillOpacity: 0.65}),
      Plot.line(mpb, {x: "Q", y: "P", stroke: "#2D5A8E", strokeWidth: 2.5}),
      Plot.line(msb, {x: "Q", y: "P", stroke: "#2B6CB0", strokeWidth: 2}),
      Plot.line(supply, {x: "Q", y: "P", stroke: "#4A6B5C", strokeWidth: 2}),
      Plot.ruleY([Pstar], {stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleY([Pm], {stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleX([Qstar], {y1: 0, y2: Pstar, stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleX([Qm], {y1: 0, y2: MSB_Qm, stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.dot([{Q: Qm, P: Pm}], {x: "Q", y: "P", r: 5, fill: "#2D5A8E", stroke: "white", strokeWidth: 2}),
      Plot.dot([{Q: Qstar, P: Pstar}], {x: "Q", y: "P", r: 5, fill: "#2B6CB0", stroke: "white", strokeWidth: 2}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.8, y: a_d - b_d * Qmax * 0.8, label: "D = MPB"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#2D5A8E", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.64, y: a_d + b - b_d * Qmax * 0.64, label: `MSB (b=${b})`}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#2B6CB0", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.8, y: c_s + b_s * Qmax * 0.8, label: "S"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#4A6B5C", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qm, y: 2, label: `Q_M = ${Qm.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "middle", fontSize: 11, fill: "#2D5A8E"}),
      Plot.text([{x: Qstar, y: 2, label: `Q* = ${Qstar.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "middle", fontSize: 11, fill: "#2B6CB0"}),
      Plot.text([{x: 2, y: Pmax * 0.96, label: `Propuštena korist (DWL) = ${dwl.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "start", fontSize: 13, fill: "#9A6F38", fontWeight: 700})
    ]
  });
}

Povećajte vanjsku korist i pratite kako se krivulja MSB udaljava od MPB, a trokut propuštene društvene koristi raste jer tržište proizvodi premalo.

Subvencije i javno financiranje

ISPRAVLJANJE

Ako tržište proizvodi premalo, država može potaknuti proizvodnju do društvenog optimuma.

Pigouova subvencija: po jedinici dobra spušta privatni trošak za iznos vanjske koristi, pa privatni izbor pomiče prema Q* (Pigou 1920.)
Javno financiranje: država izravno financira škole, sveučilišta, cijepljenje i istraživanje
Porezne olakšice: blaži oblik subvencije kroz porezni sustav

Ključno Ovo je veza s meritornim dobrima iz prethodnog predavanja: država ih financira upravo zato što njihova puna društvena vrijednost premašuje ono što bi pojedinci sami platili.

Izbornik instrumenata

INSTRUMENTI

Za ispravljanje eksternalija država raspolaže s nekoliko obitelji instrumenata.

Cijena

Pigouov porez ili subvencija
Mijenja relativne cijene i prepušta tržištu da nađe količinu

Količina

Prenosive emisijske dozvole (cap-and-trade)
Količina je fiksirana, cijenu formira tržište
Primjer: sustav EU ETS

Zapovijed i nadzor

Administrativna regulacija i standardi
Najveće dopuštene emisije, tehnički standardi, zabrane
Izravno propisuje ponašanje, bez tržišnog mehanizma cijene

Cijene ili količine

USPOREDBA

Porez fiksira cijenu emisije, a količina se prilagođava
Dozvole fiksiraju ukupnu količinu, a cijena se formira na tržištu
U svijetu bez neizvjesnosti oba instrumenta mogu dati isti ishod

Pod neizvjesnošću o troškovima i koristima izbor nije neutralan
Bolji instrument ovisi o relativnim nagibima graničnih šteta i graničnih troškova (Weitzman 1974.)

Ključno Kad je granična šteta strma (mala pogreška u količini puno košta), bolje je fiksirati količinu dozvolama; kad je strm granični trošak smanjenja, bolje je fiksirati cijenu porezom.

Standardi i informacijski instrumenti

INSTRUMENTI

Regulacija i standardi

Zabrane, tehnički standardi, najveće dopuštene razine
Jasni i provedivi kad je ponašanje lako mjerljivo
Manje fleksibilni: ne uvažavaju razlike u troškovima među sudionicima

Informacijski instrumenti

Označavanje, obvezno objavljivanje podataka
Jeftiniji i manje nametljivi
Slabiji učinak: oslanjaju se na to da će ljudi sami promijeniti ponašanje

Praksa Energetske oznake na kućanskim uređajima i nutritivne tablice na hrani informacijski su instrumenti: ne zabranjuju ništa, nego ispravljaju asimetriju informacija i puštaju potrošaču izbor.

Coaseov obrat

VLASNIČKA PRAVA I PREGOVOR

Eksternalija nije jednosmjerna krivnja zagađivača, nego recipročni nusproizvod interakcije dviju strana.

tvornica koja ispušta dim u nenaseljenom kraju ne stvara vanjski trošak
tek kad se nizvodno nasele ribari, nastaje sukob
šteta je jednako posljedica njihove prisutnosti koliko i same proizvodnje

pitanje nije kako kazniti zagađivača, nego koja razina aktivnosti maksimizira ukupnu vrijednost resursa
eksternaliju ne definira tržišni neuspjeh, nego nedovoljno određena vlasnička prava

Coaseov teorem

TEOREM

Uz jasno definirana vlasnička prava i zanemarive transakcijske troškove, pogođene strane pregovorima dolaze do iste, učinkovite razine aktivnosti (Coase 1960.).

ishod je jednak bez obzira na to kome su prava dodijeljena
pregovor se zaustavlja na učinkovitoj razini q*
tržište samo proizvodi ispravan rezultat ako su preduvjeti ispunjeni

Tvornica i ribari

PRIMJER

Prava imaju ribari

tvornica im plaća za pravo na zagađenje
plaća sve dok joj se to isplati

Prava ima tvornica

ribari joj plaćaju za smanjenje ispuštanja
plaćaju dok je šteta veća od cijene

u oba smjera pregovor staje kad se granični profit izjednači s graničnom štetom
to je točno razina q* — ista neovisno o dodjeli prava

Učinkovitost da, raspodjela ne

NEUTRALNOST

Coaseova neutralnost vrijedi za učinkovitost, ne za raspodjelu.

razina aktivnosti q* jednaka je u oba slučaja
ali tko kome plaća ovisi o početnoj dodjeli prava
dodjela prava odlučuje o tome kome pripada vrijednost

Ključni uvid Vlasnička prava postaju instrument preraspodjele bez gubitka učinkovitosti: država može dodijeliti pravo slabijoj strani, a pregovor će i dalje proizvesti učinkovitu razinu aktivnosti.

Kad pregovor ne uspije: transakcijski troškovi

GRANICE TEOREMA

Pregovor pretpostavlja zanemarive transakcijske troškove — u stvarnosti oni rijetko jesu zanemarivi.

prije pregovora: utvrditi pogođene strane i vrijednost štete — kod tisuća pogođenih nesavladivo
tijekom pregovora: strateško ponašanje i slobodni jahač (Olson 1965.)
nakon dogovora: nadzor i provedba postignutog (Williamson 1985.)

kad su ti troškovi visoki, pregovor je nemoguć
početna dodjela prava tada prestaje biti neutralna

Pigou ili Coase

USPOREDBA

Dimenzija	Pigouov pristup	Coaseov pristup
Uzrok problema	tržišni neuspjeh	nedovoljno određena vlasnička prava
Priroda učinka	jednosmjerna šteta zagađivača	recipročna interakcija strana
Glavni instrument	porez ili regulacija države	pregovor uz jasna prava
Uloga države	ispravlja cijenu	definira i štiti prava
Informacijski zahtjevi	poznavanje točnih funkcija troška i štete	poznavanje samo vlasničkih prava

Pigouov pristup pati od zablude nirvane — usporedbe stvarnih tržišta s idealiziranim planerom (Demsetz 1969.)
planer bi morao znati ono što je raspršeno među sudionicima (Hayek 1945.)
ispravna usporedba jest usporedba nesavršenih institucija (North 1990.)

Kad pregovor radi, a kad ne

PRIMJENA

Primjer iz prakse EU ETS gradi se na logici pregovora o pravima: prenosive kvote emisija znače da se pravo na ispuštanje seli onamo gdje vrijedi najviše. Buka oko zračnih luka u SAD-u rješava se izravnim naknadama i izolacijom — prava su jasna, a pogođenih je malo.

pregovor radi kad su prava jasna, a broj strana malen
kad su prava nejasna i troškovi koordinacije visoki, pregovor je blokiran
tada se sukob seli u državnu regulaciju

Asimetrične informacije

INFORMACIJSKA NERAVNOTEŽA

Kad jedna strana u razmjeni zna više od druge, razmjena se kvari — prije sklapanja ugovora ili nakon njega.

Dva problema informacijske neravnoteže

POJMOVNI OKVIR

O nepovoljnom izboru govorimo kad skriveno znanje o kvaliteti postoji već prije sklapanja ugovora, pa neinformirana strana ne razlikuje dobre od loših tipova (Akerlof 1970.).

O moralnom hazardu govorimo kad informacijski problem nastaje nakon sklapanja ugovora, jer skrivena radnja jedne strane mijenja njezino ponašanje.

ključna je razlika trenutak: prije ugovora nasuprot poslije ugovora
prije: skriveno svojstvo (kakav je tip)
poslije: skrivena radnja (kako se ponaša)

Nepovoljan izbor: tržište limuna

MEHANIZAM

prodavatelj rabljenog automobila zna stanje bolje od kupca (Akerlof 1970.)
kupac ne razlikuje kvalitetu pa nudi samo prosječnu cijenu
ta je cijena preniska za vlasnike kvalitetnih automobila — oni se povlače
ostaju lošiji automobili, prosječna kvaliteta pada, razmjena se smanjuje
u graničnom se slučaju tržište urušava

Empirija Isti mehanizam djeluje na tržištu zdravstvenog osiguranja: osiguravaju se rizičniji pojedinci, zdraviji odustaju, premije rastu, a rast premija tjera i sljedeći sloj zdravih u odustajanje — spirala nepovoljnog izbora.

Model urušavanja tržišta

MODEL

kupci, ne razlikujući kvalitetu, plaćaju jedinstvenu prosječnu cijenu
pri toj se cijeni kvalitetna ponuda (S_visoka) povlači s tržišta
ostaje samo loša ponuda (S_loša), pa ravnotežna kvaliteta i količina padaju

Tržište limuna na grafu

MODEL — ISPROBAJTE

viewof asi_controls = Inputs.form({
  qprem:     Inputs.range([5, 40],    {value: 20,  step: 1,    width: 200, label: "Premija za kvalitetu (Δ)"}),
  eps_d_asi: Inputs.range([0.3, 2.5], {value: 1.0, step: 0.05, width: 200, label: "Elast. potražnje |εD|"}),
  eps_s_asi: Inputs.range([0.3, 2.5], {value: 1.0, step: 0.05, width: 200, label: "Elast. ponude εS"})
})

{
  const dQ = asi_controls.qprem, eps_d_asi = asi_controls.eps_d_asi, eps_s_asi = asi_controls.eps_s_asi;
  const Q2 = 60, P_low = 50, Qmax = 110, Pmax = 120;
  const b_d = P_low / (Q2 * eps_d_asi);
  const a_d = P_low + b_d * Q2;
  const b_s = P_low / (Q2 * eps_s_asi);
  const c_s = P_low - b_s * Q2;
  const Q1 = (a_d - c_s - dQ) / (b_d + b_s);
  const P_high = a_d - b_d * Q1;
  const Qs = d3.range(0, Qmax + 1);
  const demand = Qs.map(q => ({Q: q, P: a_d - b_d * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const sLow = Qs.map(q => ({Q: q, P: c_s + b_s * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const sHigh = Qs.map(q => ({Q: q, P: c_s + dQ + b_s * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const qDrop = Q2 - Q1, pDrop = P_high - P_low;
  const collapse = Q1 <= 0;
  return Plot.plot({
    width: 820, height: 318, marginLeft: 54, marginRight: 16, marginTop: 20, marginBottom: 38,
    style: {fontSize: "12px", fontFamily: "Public Sans, system-ui, sans-serif", color: "#3A332D", background: "transparent"},
    x: {label: "Količina (Q) →", domain: [0, Qmax]},
    y: {label: "↑ Cijena (P)", domain: [0, Pmax], grid: true},
    marks: [
      Plot.ruleY([0], {stroke: "#C9C3B8"}),
      Plot.line(demand, {x: "Q", y: "P", stroke: "#2D5A8E", strokeWidth: 2.5}),
      Plot.line(sLow, {x: "Q", y: "P", stroke: "#4A6B5C", strokeWidth: 2}),
      Plot.line(sHigh, {x: "Q", y: "P", stroke: "#4A6B5C", strokeWidth: 2, strokeDasharray: "6,4"}),
      Plot.link([{x1: Q2 * 0.55, y1: c_s + dQ + b_s * Q2 * 0.55, x2: Q2 * 0.55, y2: c_s + b_s * Q2 * 0.55}], {x1: "x1", y1: "y1", x2: "x2", y2: "y2", stroke: "#6B1F26", strokeWidth: 2, markerEnd: "arrow"}),
      Plot.ruleY([P_high], {stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleY([P_low], {stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleX([Q1], {y1: 0, y2: P_high, stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleX([Q2], {y1: 0, y2: P_low, stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.dot([{Q: Q1, P: P_high}], {x: "Q", y: "P", r: 5, fill: "#1C1916", stroke: "white", strokeWidth: 2}),
      Plot.dot([{Q: Q2, P: P_low}], {x: "Q", y: "P", r: 5, fill: "#6B1F26", stroke: "white", strokeWidth: 2}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.8, y: a_d - b_d * Qmax * 0.8, label: "D"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#2D5A8E", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.8, y: c_s + b_s * Qmax * 0.8, label: "S_loša"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#4A6B5C", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.62, y: c_s + dQ + b_s * Qmax * 0.62, label: `S_visoka (Δ=${dQ})`}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#4A6B5C", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Q1, y: 2, label: `Q₁ = ${Q1.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "middle", fontSize: 11, fill: "#1C1916"}),
      Plot.text([{x: Q2, y: 2, label: `Q₂ = ${Q2.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "middle", fontSize: 11, fill: "#6B1F26"}),
      Plot.text([{x: 2, y: Pmax * 0.96, label: collapse ? "⚠ Tržište se urušava (Q₁ ≤ 0)" : `Pad količine: ΔQ = ${qDrop.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "start", fontSize: 13, fill: "#6B1F26", fontWeight: 700})
    ]
  });
}

Povećajte premiju za kvalitetu (Δ) i pratite kako se kvalitetna ponuda S_visoka odiže, ravnoteža kvalitetne robe klizi ulijevo, a u graničnom se slučaju tržište potpuno urušava.

Signalizacija i probir

RJEŠENJA TRŽIŠTA

Signalizacija

informirana strana skupo i vjerodostojno otkriva kvalitetu (Spence 1973.)
diploma kao signal sposobnosti
jamstvo kao signal pouzdanosti
signal djeluje samo ako je lošem tipu preskup

Probir

neinformirana strana nudi izbornik ugovora (Rothschild i Stiglitz 1976.)
različiti uvjeti razdvajaju tipove
u osiguranju: niža premija uz veću franšizu privlači niskorizične
svaki tip sam bira ugovor koji ga otkriva

Moralni hazard

MEHANIZAM

Nakon sklapanja ugovora skrivena radnja jedne strane mijenja njezino ponašanje, jer ona više ne snosi puni trošak svojih postupaka.

osiguranik je manje oprezan jer štetu pokriva osiguratelj (Arrow 1963.)
menadžer je manje marljiv jer vlasnik ne vidi njegov trud (Holmström 1979.)
problem je u tome što se radnja ne može jeftino promatrati ni provjeriti

Praksa Vozač s punim kasko osiguranjem može parkirati nemarnije ili rjeđe zaključavati vozilo. Osiguratelj na to odgovara franšizom i bonus-malus sustavom, čime dio rizika vraća osiguraniku i obnavlja poticaj na opreznost.

Odgovori na informacijske probleme

JAVNE POLITIKE

obvezno objavljivanje informacija o proizvodu i njegovim svojstvima
standardi, licenciranje i certifikati kao jamstvo minimalne kvalitete
jamstva proizvođača koja prebacuju rizik na informiranu stranu
regulacija ondje gdje tržišni signali ne dostaju (Stiglitz 1994.)
obvezno osiguranje koje sprječava spiralu nepovoljnog izbora

Ključni uvid Asimetrične informacije nisu tek tehnička smetnja, nego sustavni razlog zašto se inače korisna razmjena ne dogodi. I tržište i država nude odgovore — od signala i probira do propisa i obveznog osiguranja — a izbor među njima ovisi o tome koliko je informaciju skupo otkriti i provjeriti.

Tržišna moć

ALOKACIJSKI NEUSPJEH IV

Kad na tržištu vlada jedan ili tek nekoliko ponuđača, cijena se diže iznad konkurentske, količina pada, a dio koristi koju bi razmjena stvorila jednostavno nestaje.

Monopol: kako nastaje gubitak

MEHANIZAM

Monopolist nema zadanu cijenu nego bira količinu, a cijenu mu diktira krivulja potražnje.
Optimum bira ondje gdje se marginalni prihod izjednačava s marginalnim troškom: MR = MC.
Budući da MR pada brže od potražnje, rezultat je niža količina i viša cijena: Q_M < Q_C, P_M > P_C.
Razlika između konkurentske i monopolske količine nosi mrtvi teret (gubitak koristi koja se nikad ne ostvari).

Izvori tržišne moći: vlasništvo nad ključnim resursom, patenti, visoki početni troškovi, regulatorne prepreke ulasku, mrežni učinci, strateško ponašanje.

Ključni uvid Problem monopola nije visoka dobit, nego manja količina po višoj cijeni — društvo dobiva manje razmjene nego što bi tržište moglo proizvesti.

Model i mrtvi teret

MEHANIZAM

Krivulja marginalnog prihoda MR leži ispod krivulje potražnje D jer prodaja dodatne jedinice snižava cijenu svih jedinica.
Monopolist bira Q_M ondje gdje MR = MC, a cijenu P_M očitava gore na krivulji potražnje.
U konkurenciji bi se proizvodilo do Q_C (gdje D siječe MC); trokut između Q_M i Q_C jest mrtvi teret.

Monopol na grafu

MEHANIZAM — ISPROBAJTE

viewof mon_controls = Inputs.form({
  eps_d_mon: Inputs.range([0.5, 3.0], {value: 1.2, step: 0.05, width: 230, label: "Elast. potražnje |εD|"}),
  eps_s_mon: Inputs.range([0.4, 3.0], {value: 1.2, step: 0.05, width: 230, label: "Elast. MC (εS)"})
})

{
  const eps_d_mon = mon_controls.eps_d_mon, eps_s_mon = mon_controls.eps_s_mon;
  const Qc = 60, Pc = 50, Qmax = 110, Pmax = 120;
  const b = Pc / (Qc * eps_d_mon);
  const d = Pc / (Qc * eps_s_mon);
  const a = Pc + b * Qc;
  const c = Pc - d * Qc;
  const Qm = (a - c) / (2 * b + d);
  const Pm = a - b * Qm;
  const MC_at_Qm = c + d * Qm;
  const Qs = d3.range(0, Qmax + 1);
  const demand = Qs.map(q => ({Q: q, P: a - b * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const mr = Qs.map(q => ({Q: q, P: a - 2 * b * q})).filter(p => p.P >= -Pmax && p.P <= Pmax);
  const mc = Qs.map(q => ({Q: q, P: c + d * q})).filter(p => p.P >= 0 && p.P <= Pmax);
  const dwlTri = [{Q: Qm, P: Pm}, {Q: Qm, P: MC_at_Qm}, {Q: Qc, P: Pc}];
  const dwl = 0.5 * Math.abs(Pm - MC_at_Qm) * Math.abs(Qc - Qm);
  const markup = ((Pm - Pc) / Pc) * 100;
  return Plot.plot({
    width: 820, height: 318, marginLeft: 54, marginRight: 16, marginTop: 20, marginBottom: 38,
    style: {fontSize: "12px", fontFamily: "Public Sans, system-ui, sans-serif", color: "#3A332D", background: "transparent"},
    x: {label: "Količina (Q) →", domain: [0, Qmax]},
    y: {label: "↑ Cijena (P)", domain: [0, Pmax], grid: true},
    marks: [
      Plot.ruleY([0], {stroke: "#C9C3B8"}),
      Plot.line([...dwlTri, dwlTri[0]], {x: "Q", y: "P", stroke: "#6B1F26", strokeWidth: 1, fill: "#D8B5B3", fillOpacity: 0.65}),
      Plot.line(demand, {x: "Q", y: "P", stroke: "#2D5A8E", strokeWidth: 2.5}),
      Plot.line(mr, {x: "Q", y: "P", stroke: "#3A332D", strokeWidth: 2, strokeDasharray: "5,4"}),
      Plot.line(mc, {x: "Q", y: "P", stroke: "#4A6B5C", strokeWidth: 2}),
      Plot.ruleY([Pm], {stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleY([Pc], {stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleX([Qm], {y1: 0, y2: Pm, stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.ruleX([Qc], {y1: 0, y2: Pc, stroke: "#6B6357", strokeDasharray: "4,3"}),
      Plot.dot([{Q: Qm, P: Pm}], {x: "Q", y: "P", r: 5, fill: "#6B1F26", stroke: "white", strokeWidth: 2}),
      Plot.dot([{Q: Qc, P: Pc}], {x: "Q", y: "P", r: 5, fill: "#4A6B5C", stroke: "white", strokeWidth: 2}),
      Plot.dot([{Q: Qm, P: MC_at_Qm}], {x: "Q", y: "P", r: 4, fill: "#1C1916", stroke: "white", strokeWidth: 1.5}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.8, y: a - b * Qmax * 0.8, label: "D"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#2D5A8E", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.38, y: a - 2 * b * Qmax * 0.38, label: "MR"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#3A332D", fontSize: 12, fontWeight: 700, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qmax * 0.8, y: c + d * Qmax * 0.8, label: "MC"}], {x: "x", y: "y", text: "label", fill: "#4A6B5C", fontSize: 12, fontWeight: 600, dy: -8}),
      Plot.text([{x: Qm, y: 2, label: `Q_M = ${Qm.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "middle", fontSize: 11, fill: "#6B1F26"}),
      Plot.text([{x: Qc, y: 2, label: `Q_C = ${Qc.toFixed(1)}`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "middle", fontSize: 11, fill: "#4A6B5C"}),
      Plot.text([{x: 2, y: Pmax * 0.96, label: `Mrtvi teret = ${dwl.toFixed(1)} · marža ${markup.toFixed(0)} %`}], {x: "x", y: "y", text: "label", textAnchor: "start", fontSize: 13, fill: "#6B1F26", fontWeight: 700})
    ]
  });
}

Smanjite elastičnost potražnje (krivulja postaje strmija) i promatrajte kako istodobno rastu monopolska marža i površina mrtvog tereta.

Prirodni monopol i regulacija

STRUKTURA TRŽIŠTA

Tržište je prirodni monopol kad su fiksni troškovi infrastrukture toliko visoki da prosječni trošak neprekidno pada s količinom, pa jedan ponuđač posluži sve potrošače jeftinije nego što bi to mogla dva.

Primjeri: vodoopskrba, elektroenergetske i plinske mreže, željeznička infrastruktura.
Konkurencija nije stabilna (dvije paralelne mreže rasipaju kapital), pa regulacija zamjenjuje tržišnu disciplinu: cijene-kape ili kontrola povrata na uloženi kapital.

Oprez: ako regulator jamči povrat na kapital, tvrtka može prekomjerno ulagati u imovinu da poveća osnovicu — Averch-Johnsonov učinak (Averch i Johnson 1962.).

Mrežni učinci i platforme

NOVA TRŽIŠTA

Dvostrana tržišta: platforma povezuje dvije skupine, jednu poslužuje besplatno (korisnike), a naplaćuje drugoj (oglašivačima) (Rochet i Tirole 2003.).
Vrijednost usluge raste s brojem korisnika, pa jaki mrežni učinci vode prema ishodu pobjednik nosi sve (Katz i Shapiro 1985.); prednost se učvršćuje podacima i pažnjom.
Klasični instrumenti natjecanja slabije pristaju, pa se za najveće platforme uvode unaprijed zadana pravila (Tirole 2017.).

Informacijska eksternalija: algoritmi nagrađuju sadržaj koji izaziva reakciju, pa se lažne informacije šire kao onečišćenje informacijskog prostora (Allcott i Gentzkow 2017.).

Empirijski nalaz Lažne se vijesti na društvenim mrežama šire brže i dalje od istinitih upravo zato što su oblikovane da pobude reakciju, čime troše zajednički informacijski prostor (Allcott i Gentzkow 2017.).

Oprez: tko regulira regulatora

GRANICE INTERVENCIJE

Svaki dosadašnji neuspjeh tržišta poziva na intervenciju države, ali intervencija nije ni besplatna ni automatski neutralna.

Regulatorno zarobljavanje: regulator s vremenom počne štititi interes industrije koju bi trebao nadzirati, jer mu ona daje stručnost, podatke i buduća radna mjesta (Stigler 1971.).
To je most prema teoriji javnog izbora (Predavanje 1): državni akteri imaju vlastite poticaje, baš kao i tržišni.

Ključni uvid Regulacija nije besplatna ni neutralna: prije nego što zaključimo da država treba intervenirati, valja usporediti stvarno tržište sa stvarnom državom, a ne s idealiziranom.

Karta alokacijskih neuspjeha

SINTEZA

Predavanje 2

Javna dobra (neisključivost, nesuparništvo)
Zajednički resursi (prekomjerno korištenje)

Predavanje 3

Eksternalije (cijena ne nosi sve troškove)
Asimetrične informacije (skrivene osobine i djelovanja)
Tržišna moć (manja količina, viša cijena)

Ključni uvid Svi ovi neuspjesi dijele istu logiku: cijena ne odražava sve društvene troškove i koristi, pa tržište samo ne dolazi do učinkovitog ishoda. Ali svaki instrument ispravljanja ima svoju cijenu.

Što slijedi

MOST PREMA DALJE

Predavanje 4 — Ekonomija blagostanja i redistribucija: čak i savršeno učinkovito tržište može proizvesti ishod koji društvo smatra nepravednim, pa se javlja napetost između učinkovitosti i jednakosti (Okun 1975.).
Predavanje 5 — Stabilizacijska funkcija: uloga države u ublažavanju cikličkih kolebanja gospodarstva (nezaposlenost, inflacija, output).

Time prelazimo s pitanja “kako alocirati resurse” na pitanja “kako ih pravedno raspodijeliti” i “kako stabilizirati cjelinu”.

Akerlof, George A. 1970. „The Market for ‚Lemons‘: Quality Uncertainty and the Market Mechanism“. Quarterly Journal of Economics 84 (3): 488–500. https://doi.org/10.2307/1879431.

Allcott, Hunt, i Matthew Gentzkow. 2017. „Social Media and Fake News in the 2016 Election“. Journal of Economic Perspectives 31 (2): 211–36. https://doi.org/10.1257/jep.31.2.211.

Arrow, Kenneth J. 1963. „Uncertainty and the Welfare Economics of Medical Care“. American Economic Review 53 (5): 941–73.

Averch, Harvey, i Leland L. Johnson. 1962. „Behavior of the Firm under Regulatory Constraint“. American Economic Review 52 (5): 1052–69.

Baumol, William J., i Wallace E. Oates. 1988. The Theory of Environmental Policy. 2. izd. Cambridge University Press.

Coase, Ronald H. 1960. „The Problem of Social Cost“. Journal of Law and Economics 3: 1–44. https://doi.org/10.1086/466560.

Demsetz, Harold. 1969. „Information and Efficiency: Another Viewpoint“. Journal of Law and Economics 12 (1): 1–22.

Hayek, Friedrich A. 1945. „The Use of Knowledge in Society“. American Economic Review 35 (4): 519–30.

Holmström, Bengt. 1979. „Moral Hazard and Observability“. Bell Journal of Economics 10 (1): 74–91. https://doi.org/10.2307/3003320.

Katz, Michael L., i Carl Shapiro. 1985. „Network Externalities, Competition, and Compatibility“. American Economic Review 75 (3): 424–40.

Musgrave, Richard A. 1959. The Theory of Public Finance. McGraw-Hill.

Nordhaus, William D. 2017. „Revisiting the Social Cost of Carbon“. Proceedings of the National Academy of Sciences 114 (7): 1518–23. https://doi.org/10.1073/pnas.1609244114.

North, Douglass C. 1990. Institutions, Institutional Change and Economic Performance. Cambridge University Press.

Okun, Arthur M. 1975. Equality and Efficiency: The Big Tradeoff. Brookings Institution.

Olson, Mancur. 1965. The Logic of Collective Action: Public Goods and the Theory of Groups. Harvard University Press.

Pigou, Arthur C. 1920. The Economics of Welfare. Macmillan.

Rennert, Kevin i sur. 2022. „Comprehensive Evidence Implies a Higher Social Cost of CO2“. Nature 610: 687–92. https://doi.org/10.1038/s41586-022-05224-9.

Rochet, Jean-Charles, i Jean Tirole. 2003. „Platform Competition in Two-Sided Markets“. Journal of the European Economic Association 1 (4): 990–1029. https://doi.org/10.1162/154247603322493212.

Rothschild, Michael, i Joseph E. Stiglitz. 1976. „Equilibrium in Competitive Insurance Markets: An Essay on the Economics of Imperfect Information“. Quarterly Journal of Economics 90 (4): 629–49. https://doi.org/10.2307/1885326.

Spence, Michael. 1973. „Job Market Signaling“. Quarterly Journal of Economics 87 (3): 355–74. https://doi.org/10.2307/1882010.

Stigler, George J. 1971. „The Theory of Economic Regulation“. Bell Journal of Economics and Management Science 2 (1): 3–21. https://doi.org/10.2307/3003160.

Stiglitz, Joseph E. 1994. Whither Socialism? MIT Press.

Tirole, Jean. 2017. Economics for the Common Good. Princeton University Press.

Weitzman, Martin L. 1974. „Prices vs. Quantities“. Review of Economic Studies 41 (4): 477–91. https://doi.org/10.2307/2296698.

Williamson, Oliver E. 1985. The Economic Institutions of Capitalism: Firms, Markets, Relational Contracting. Free Press.